Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 618230

Prilog istraživanju barokne sakralne arhitekture Podravine - župna crkva sv. Martina u Martijancu


Horvat-Levaj, Katarina
Prilog istraživanju barokne sakralne arhitekture Podravine - župna crkva sv. Martina u Martijancu // Podravina, 5 (2006), 10; 80-99 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Prilog istraživanju barokne sakralne arhitekture Podravine - župna crkva sv. Martina u Martijancu
(Contribution to Research of Baroque Sacral Architecture of Podravina - Parish Church in Martijanec)

Autori
Horvat-Levaj, Katarina

Izvornik
Podravina (1333-5286) 5 (2006), 10; 80-99

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Podravina; Martijanec; župna crkva sv. Martina; kasni barok; sinteza longitudinalnog i centralnog prostora; integrirani pročelni zvonik
(Podravina; Martijanec; parish church of St. Martin; late Baroque; synthesis of longitudinal and central spaces; integrated frontal bell-tower)

Sažetak
U okviru bogate graditeljske baštine Podravine, posebno mjesto pripada kasnobaroknoj župnoj crkvi Sv. Martina u Donjem Martijancu (1767.-1777.). Podignuta nakon velike poplave Drave (koja je oštetila srednjovjekovnu župnu crkvu), crkva se odlikuje osebujnom kasnobaroknom sintezom longitudinalnog i centralnog prostora. S jedne strane takvo prostorno rješenje nadovezuje se na jednotravejne (četverolisne) crkve koje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj podižu štajerski arhitekti, a posebno Joseph Hoffer, projektant obližnje kapele sv. Katarine u Malom Bukovcu (1757.-1758.). S druge strane kompleksnošću svojih prostornih obilježja župna crkva sv. Martina ukazuje da je mogla nastati po uzoru na longitudinalnu centraliziranu pijarističku crkvu sv. Terezije (1765.-1772.) u novoosnovanom vojnom gradu Bjelovaru, koja se svojim značajkama uključuje u kasnobarokno-klasicističku sakralnu arhitekturu Beča i Donje Austrije (krug Matthiasa Gerla). Time je jedna arhitektonska intervencija iz Beča, izvedena na području Vojne krajine doprinijela obogaćenju kasnobarokne arhitekture Banske Hrvatske. Međutim, uz prostorne podudarnosti s bjelovarskom crkvom, u martijanečkoj crkvi ostvarene su i važne inovacije vezane uz konstrukciju integriranog pročelnog zvonika, nošenog impozantnim unutrašnjim pilonima. Za istraživanje isprepletanja različitih utjecaja, simptomatično je da najznačajniju primjenu takve konstrukcije zvonika nalazimo u crkvama Vojne krajine, podizanih potkraj 18. i tijekom prve polovice 19. stoljeća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0020002

Ustanove
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Katarina Horvat-Levaj, (13594)

Časopis indeksira:


  • Scopus