Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 618165

Fritz Jahr i rađanje europske bioetike


Rinčić, Iva; Muzur, Amir
Fritz Jahr i rađanje europske bioetike, Zagreb: Pergamena, 2012 (monografija)


Naslov
Fritz Jahr i rađanje europske bioetike
(Fritz Jahr and the emergence of European bioethics)

Autori
Rinčić, Iva ; Muzur, Amir

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Pergamena

Grad
Zagreb

Godina
2012

Stranica
331

ISBN
978-953-6576-53-1

Ključne riječi
Povijest bioetike; Fritz Jahr; integrativna bioetika; V.R. Potter; pijetizam; Ignaz Bregenzer
(History of bioethics; Fritz Jahr; integrative bioethics; V.R. Potter; pietism; Ignaz Bregenzer)

Sažetak
Knjiga Bioetika XXI. stoljeća: otkriće djela Fritza Jahra i njegove znanstvene i kulturne implikacije, autora Ive Rinčić i Amira Muzura, rezultat je višegodišnjeg bavljenja životom i djelom njemačkog teologa i učitelja Fritza Jahra (1895.-1953.) iz Hallea, za kojega se tek nedavno otkrilo da je prvi, u svom članku iz 1926., upotrijebio izraz „bioetika“ te koncipirao odgovarajuću disciplinu, utemeljenu na „proširenom“ Kantovom kategoričkom imperativu koji, sada u formi tzv. „bioetičkog imperativa“, zagovara etične odnose čovjeka ne samo prema ljudskom biću, već i prema životinjama i biljkama. Spomenuta za jedne konferencije 1997., vijest o Jahrovu učenju proširila se u sljedećih petnaesta godina svijetom, dobrim dijelom zahvaljujući hrvatskoj bioetici i bioetičarima koji su otkriće Jahra doživjeli kao izrazito značajan momenat koji potvrđuje i ojačava njihova dotadašnja nastojanja na liniji ofilozofljenja i europeizacije tzv. georgetownske („američke“) bioetike, sužene na medicinsku etiku i svedene na pragmatistički pristup i oslanjanje na paket dogovorenih principa. Štoviše, hrvatski su bioetičari u Jahrovu učenju prepoznali duhovne začetke integrativne bioetike, utemeljene na pluriperspektivnom sagledavanju problema i platformi rezultirajućeg orijentacijskog znanja. Učenje Amerikanca Van Rensselaera Pottera (1911.-2001.), za koga se donedavno vjerovalo da je prvi upotrijebio pojam „bioetika“, otkrićem Fritza Jahra dobilo je novo mjesto u „rodoslovlju“ bioetike, tim prije što su Potterove ideje, zapravo, bliže Jahru nego georgetownskoj školi. Revidirajući na pragu XXI. stoljeća na ovaj način povijest bioetike, autori podastiru arhivske materijale do kojih su došli slijedeći tragove Fritza Jahra u raznim institucijama njegova rodnoga grada, a potom prikazuju njegova djela – sve dosad otkrivene članke (njih 22). Analizira se utjecaj pijetizma na Jahrove ideje, osobito one povezane s odgojem i nastavom, kao i Ignaza Bregenzera, još jednog slabo poznatog njemačkog mislioca, autora „prve znanstvene životinjske etike“. Daje se kratak osvrt na epizodu Potterove, „američke“, bioetike, okolnosti njena nastanka i kasnijeg razvitka prema dezavuiranju Pottera i forsiranju „nove medicinske etike“ pri Institutu Kennedyjevih u Washingtonu. Prati se, potom, postupno širenje post-potterovske bioetike na Europu, uključujući i otpore i institucionalne preobrazbe, a osobito se detaljno prikazuje razvitak bioetičkih pravaca i skupina u Hrvatskoj te njihov utjecaj na pojavu i širenje bioetike u Jugoistočnoj Europi. Slijedi raščlamba difuzije otkrića Fritza Jahra svijetom poslije 1997. te projekti hrvatskih bioetičara koji su tome pridonijeli. Analiziraju se razlike u konceptu Jahrove i Potterove odnosno Jahrove i georgetownske bioetike temeljem različite tvorbe pojma „bioetika“, da bi se rasprava zaokružila pregledom nekoliko vizija razvitka i budućnosti bioetike. Ova je knjiga prva u svijetu koja donosi cjelovit (dosad otkriveni) Jahrov opus, uključujući prijevode svih članaka na hrvatski. Drugi dodatak nudi kronologiju objavljivanja djela F. Jahra, a treći sve dosadašnje prijevode „Riječke deklaracije o budućnosti bioetike“, dokumenta nastalog u završnici Prve međunarodne konferencije

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
062-1300990-0798 - Bioetika i kultura (Nada Gosić, )

Ustanove
Medicinski fakultet, Rijeka

Autor s matičnim brojem:
Iva Rinčić, (247765)
Amir Muzur, (259840)