Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 617964

Utjecaj hladne maceracije na kemijski sastav vina autohtonih hrvatskih sorti vinove loze


Jagatić Korenika, Ana-Marija; Jeromel, Ana; Mihaljević Žulj, Marin; Puhelek, Ivana
Utjecaj hladne maceracije na kemijski sastav vina autohtonih hrvatskih sorti vinove loze // Glasnik zaštite bilja, 35 (2012), 4; 78-86 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Utjecaj hladne maceracije na kemijski sastav vina autohtonih hrvatskih sorti vinove loze
(Effect of cold maceration on chemical content of wines of autochtonous Croatian grapevine varieties)

Autori
Jagatić Korenika, Ana-Marija ; Jeromel, Ana ; Mihaljević Žulj, Marin ; Puhelek, Ivana

Izvornik
Glasnik zaštite bilja (0350-9664) 35 (2012), 4; 78-86

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Hladna maceracija; autohtone sorte; fenoli; flavanoli
(Cold maceration; autochthonous cultivars; phenols; flavan-3-ols)

Sažetak
Većina hrvatskih vina od bijelih autohtonih sorata proizvodi se standardnom preradom grožđa, bez maceracije. Iako su crna vina poznata po bogatstvu fenolnim spojevima, što je posljedica i tehnologije proizvodnje, njihova koncentracija u bijelim vinima također može biti značajna s obzirom na sortu i primijenjenu tehnologiju u proizvodnji vina. S obzirom na suvremene trendove istraživanja vina koja se temelje na proučavanju fenolnih spojeva koji blagotvorno djeluju na ljudsko zdravlje - cilj našeg istraživanja bio je doprinijeti spoznaji o vrijednosti autohtonih sorata koje su nedovoljno istražene u tom smislu. U istraživanju su korištene sorte Kraljevina, Škrlet, Malvazija, Pošip i Maraština. Vino svake sorte proizvedeno je standardnom tehnologijom za bijela vina (varijanta A) i hladnom maceracijom masulja od 6 sati na 10 °C (varijanta B). Utjecaj hladne maceracije na osnovni kemijski sastav mošta i vina kao i koncentraciju ukupnih fenola i flavanola razlikovao se s obzirom na istraživanu sortu. Najveća koncentracija ukupnih fenola pronađena ju u vinu sorte Škrlet, a najveće razlike između varijanti A i B zabilježene su kod vina Kraljevina, Škrlet i Malvazija. Senzorna analiza provedena je metodom 100 bodova, pri čemu su bolje ocjenjena vina Pošip, Škrlet i Maraština dobivena procesom hladne maceracije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
178-1781845-1985 - Uzroci netipične arome starenja u vinu (Ana Jeromel, )

Ustanove
Agronomski fakultet, Zagreb

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • CAB Abstracts
  • FSTA: Food Science and Technology Abstracts