Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 617949

Kratkoročno pamćenje u djece urednoga i djece oštećenoga sluha


Mildner, Vesna; Dobrić, Arnalda; Tomić, Diana
Kratkoročno pamćenje u djece urednoga i djece oštećenoga sluha // Simpozij povodom 80. godine života prof. dr. sc. Marije Pozojević-Trivanović
Zagreb, Hrvatska, 2012. (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)


Naslov
Kratkoročno pamćenje u djece urednoga i djece oštećenoga sluha
(Short-term memory in children with normal hearing and children with hearing loss)

Autori
Mildner, Vesna ; Dobrić, Arnalda ; Tomić, Diana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Simpozij povodom 80. godine života prof. dr. sc. Marije Pozojević-Trivanović

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.12.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Kratkoročno pamćenje; djeca oštećena sluha; djeca urednoga sluha; apstraktne imenice; konkretne imenice
(Short-term memory; children with hearing loss; children with normal hearing; abstract nouns; concrete nouns)

Sažetak
Podaci o razlikama između slušno oštećenih osoba i onih urednoga sluha na zadacima kojima se istražuje kratkoročno pamćenje vrlo su raznoliki. S jedne strane, nađeno je da osobe urednoga sluha pamte više brojeva i riječi, imaju bolju fonološku svijest i slično (vidjeti pregled u Koo i sur., 2008). S druge strane, neki autori tvrde da upravo potreba razumijevanja govora u teškim uvjetima, tj. uz slušno oštećenje, poboljšava kapacitet pamćenja kako bi se nadoknadili gubici u obradi (npr., Lyxell i sur., 2003). U svakom slučaju, pokazalo se da rezultati ovise o načinu prezentacije podražaja (vidno ili slušno), svojstvima podražaja (npr. konkretne nasuprot apstraktnim imenicama), dobi i mnogim drugim čimbenicima. Cilj je ovoga rada bio istražiti kratkoročno pamćenje u djece oštećena sluha koja pohađaju osnovnu školu (od 6. do 9. razreda ; N = 18) i usporediti rezultate s onima kontrolne skupine djece urednoga sluha izjednačene po dobi i razredu. Primijenjeno je nekoliko zadataka zapamćivanja riječi koji su se razlikovali po brzini prezentacije podražaja, odnosno vremenu između dva podražaja (1, 1, 5 i 2 sekunde), i po uputi djeci prema kojoj su vidno prezentirane riječi tijekom prezentacije trebali u sebi ponavljati ili ne. Istraživanje je provedeno u dva navrata – prvi put bez ponavljanja, drugi put s ponavljanjem, u razmaku od nekoliko dana. Bilo je 12 različitih lista s po 12 riječi u svakoj (po 6 lista u svakom mjerenju). U svakoj listi pola se riječi odnosilo na apstrakne a pojmove a pola na konkretne. Kategorije odjeće, hrane, dijelova tijela, namještaja, članova obitelji, životinja, raspoloženja i čuvstava bile su jednako zastupljene u svim listama. Rezultati su pokazali da je jedina dosljedna razlika između djece oštećena sluha i djece urednoga sluha u zapamćivanju apstraktnih odnosno konkretnih imenica. Naime, djeca urednoga sluha uspijevala su se prisjetiti značajno više konkretnih od apstraktnih riječi (kao što se iz literature moglo i očekivati) dok u djece oštećena sluha te razlike nije bilo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130-0000000-3096 - Neurolingvistički aspekti bilingvizma (Vesna Mildner, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb