hrvatski

100 plakata MSU

Na primjeru odabira reprezentativnog uzorka od stotinu plakata za izložbe Galerije suvremene umjetnosti u Zagrebu artikuliranog kao „case study“odnosno specifične produkcije s područja grafičkog dizajna razmatra se jedan segment kulturne povijesti lokalne sredine u drugoj polovini 20. stoljeća. Polazište je da se iz sadržaja i tipologije plakata može izvesti slijed programskih koncepcija, dakle udjela ključne institucije u medijaliziranju i konceptualiziranju zbivanja na kulturnoj sceni. Uspostavlja se paralelni slijed povijesti grafičkog dizajna i povijest teorijskog diskurza o grafičkom dizajnu te njegovo tumačenje s obzirom na glavne naručitelje, institucije u kulturi, što otvara pitanje društvene uloge i statusa dizajna i situaciji gdje su glavni naručitelji ujedno i promotori. Posebna pažnja posvećena je radikalnim pomacima i prodorima inovativnih standarda vizualne kulture: djelovanju ključnih autorskih osobnosti poput Ivana Picelja, Mihajla Arsovskog, implementaciji modaliteta djelovanja Nove umjetničke prakse u mediju plakata, sve do zaključne etape u kojoj plakat namijenjen kulturi devedesetih godina 20. stoljeća u srazu kontinuiteta tradicije modernizma preživljava smjenu političkog sistema i dominaciju tehnomedijske okoline.

povijest plakata; izložbe; kulturna povijest

nije evidentirano