hrvatski

Potencijalni (profesionalni i vanjski) egzodus mladih znanstvenika

U svom radu Potencijalni (profesionalni i vanjski) egzodus mladih znanstvenika Branka Golub se bavi s dva izuzetno važna i akutna fenomena vezana sa znanstvenim kadrom, poglavito mlađim. Riječ je o odljevu znanstvenika iz znanosti i iz zemlje - tzv. brain waste i brain drain. Ukazujući na teorijsku i socijalnu ambivalentnost ovih dvaju pojmova i pojava, na bitne razlike u socijalnim posljedicama koje oni proizvode, posebice u Hrvatskoj s njezinim malim znanstvenim i visokostručnim potencijalom te s višestoljetnom tradicijom međunarodne cirkulacije pa i odljeva znanstvenika, autorica iznosi zanimljive i upozoravajuće nalaze. Jer takvima se jedino mogu nazvati podaci prema kojima dvije trećine znanstvenog podmlatka iskazuje sklonost k napuštanju znanosti, a tek nešto manje ih je spremno napustiti zemlju i otići u inozemstvo. Sklonost mladih prema profesionalnom i vanjskom egzodusu manje je objašnjiva njihovom sociodemografskom, profesionalnom ili obiteljsko-materijalnom diferencijacijom, a nešto više subjektivnim doživljajem vlastite životne i profesionalne situacije, preciznije rečeno, nezadovoljstvom istraživača s vlastitim profesionalnim i društvenim položajem. Hijerarhija motiva potencijalnog odljeva znanstvenog podmlatka iz zemlje pokazuje složen obrazac. On kombinira potisne motive, pri čemu su na vrhu oni ekonomski, s težnjom k boljim uvjetima znanstvenog rada i napredovanja, pokazujući time dvojnost: uklopljenost u opći motivacijski obrazac migracija, ali i specifičan znanstvenički motivacijski otklon. Neprecizan ali dragocjen, a ujedno i poražavajući pokazatelj odljeva mladih znanstvenika izvan granica naše zemlje, jest podatak po kojemu više od dvije trećine ispitanika zna za odlazak najmanje jednoga ili više kolega iz svoje studijske generacije. Pritom je izravno zapošljavanje diplomanata u inozemnim znanstvenim institucijama gotovo istog opsega kao i odljev mladih istraživača iz hrvatskih znanstvenih ustanova u znanstvenu djelatnost drugih zemalja. Naznačujući dugoročnu perspektivu prestanka prelijevanja znanstvenog kadra iz znanstvene i socijalne periferije u svjetska znanstvena središta, autorica ukazuje na štetnost znanstveničkog odljeva za hrvatsku znanstvenu i društvenu zajednicu i na nužnost promjene društvenog položaja znanosti i znanstvenika.

mladi znanstvenici, brain drain, brain waste, potencijalni odljev, emigracijski potencijal

nije evidentirano