hrvatski

Bizantski car Heraklije I. u hrvatskoj historiografiji

U hrvatskoj historiografiji bizantskome caru Herakliju I. pripalo je istaknuto mjesto u rekonstrukciji najranije hrvatske prošlosti. Do danas je metanarativ o dolasku Hrvata i hrvatskom naseljavanju u Dalmaciji upravo za vladavine ovoga cara postao gotovo općeprihvaćena činjenica, tek rijetko relativizirana ili osporavana. Bez namjere da se potanje ulazi u raščlambu teza iznesenih s tim u vezi odnosno da se pretresa ionako oskudan dokazni materijal koji se koristi da bi se dokučile okolnosti, odredili tijekovi i utvrdio kronološki slijed pojave novih etnopolitičkih entiteta na istočnojadranskoj obali i u njezinu neposrednom zaleđu nakon dezintegracije rimske vlasti, pozornost se radije usmjerava na pitanje na koji su način hrvatski istraživači tretirali navodnu Heraklijevu ulogu u tim događajima i koje je istraživačke diskurse moguće detektirati. Ispituje se i koliku su pozornost Heraklije i njegova vladavina pobudili u hrvatskoj historiografiji, kakve su ocjene njegove osobe i djelovanja iznesene i u kojoj mjeri one korespondiraju s istovremenim kretanjima u svjetskoj historiografiji. Pritom nije poglavita namjera bila baviti se analizom narativa Konstantina Porfirogeneta, koji je u središtu pozornosti hrvatske historiografije u zadnje vrijeme, nego je pozornost upravljena na osobu cara Heraklija. U razmatranje su uzeti odabrani radovi prvenstveno monografskoga karaktera koje je hrvatska historiografija producirala u više od stotinu godina, pri čemu dosljedno treba ima na umu da su nastajali u različitim vremenima i na različitome stupnju razvitka povijesne znanosti.

Heraklije; Bizant; doseljavanje Hrvata; 7. stoljeće; hrvatska historiografija; metanarativi

nije evidentirano