hrvatski

Ruski emigranti u gradu Sisku između dva svjetska rata

Tema ovoga rada istraživanje je ruske emigrantske populacije na prostoru grada Siska i njegove okolice u razdoblju velikih političkih, gospodarskih i društvenih promjena između Prvog i Drugog svjetskog rata. Kronološki, rad pokriva razdoblje između 1918. i 1941. godine. Unatoč preciznoj kronološkoj odrednici, a s ciljem točnog objašnjenja pojave i razvoja ruske emigracije rad će djelomično obuhvatiti i razdoblje Prvog i Drugog svjetskog rata. Zemljopisno, rad obrađuje područje grada Siska i njegove okolice, ali i većih mjesta u njegovoj neposrednoj blizini – Petrinje, Gline, Hrvatske Kostajnice, Sunje i Topuskog. Način prikazivanja povijesti ruskih emigranata temeljen je na komparaciji života emigrantske populacije u naznačenim sredinama i utvrđivanju identičnih obrazaca ponašanja pri čemu se apostrofira Sisak kao najveće i najvažnije središte. Kao gospodarski centar regije privlačio je brojno stanovništvo iz okolice, ali i šireg prostora Hrvatske. Imao je najbolju prometnu infrastrukturu, najveće mogućnosti zapošljavanja, te blizinu grada Zagreba koji je predstavljao središnje mjesto ruske emigracije u Hrvatskoj. Na taj je način Sisak postao i mjestom okupljanja ruske emigracije za čitav okolni prostor. Početak formiranja ruske emigracije vezan je uz razdoblje Prvog svjetskog rata kada se na prostoru Hrvatske zatekao veliki broj ruskih ratnih zarobljenika. Završetkom rata, dio zarobljenika ostaje u Hrvatskoj. Konačno formiranje emigracije odvijalo se postepeno, od polovice 1920. godine do početka 1921. godine kada, zbog poraza od boljševičke Crvene armije, Rusiju mora napustiti poražena bjelogardejska vojska odana caru, te civili koji nisu prihvaćali boljševičku vlast. Tim povlačenjem, koje se nikada nije smatralo trajnim rješenjem, započinje raseljavanje emigranata po čitavom svijetu. Među zemljama koje su primile ruske izbjeglice, bila je i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, kojom je vladala dinastija Karađorđević, povezana s ruskom carskom dinastijom. Spajanjem ruskih zarobljenika i izbjeglica formira se ruska emigrantska populacija koja je svojim djelovanjem obilježila društveni, politički i gospodarski život jugoslavenske države u međuratnom razdoblju. Ruska emigracija na području Siska i njegove okolice prati se u okviru djelovanja na lokalnoj razini, koje je bilo ograničeno brojnim elementima. Prije svega je to kulturološki element – oni dolaze u prostor s većinskim hrvatskim, rimokatoličkim stanovništvom. Drugi element je svakako političke naravi – ruski emigranti bili su pod patronatom dinastije Karađorđević i tako percipirani kao saveznici Srba. Takav stav o njima produbit će se u političkim borbama između prohrvatskih i jugounitarističkih stranaka. Ruski emigranti nastojat će se prilagođavati sredini u kojoj su se nalazili, iako to neće biti jednostavno. Odnos lokalnog stanovništva prema njima bio je podijeljen i ovisio je umnogome o stranačkoj, nacionalnoj i vjerskoj komponenti. Radom su obuhvaćene sve razine djelatnosti ruskih emigranata u gradu Sisku i njegovoj okolici, kao i stavljanje ove problematike u kontekst zbivanja u međuratnom razdoblju.

ruski emigranti; Sisak; međuratno razdoblje

nije evidentirano