hrvatski

Cara Aitchinson, Nicola E. Macleod, Stephen J. Shaw (2002): Leisure and Tourism Landscapes: Social and Cultural Geographies ; Routledge, London, New York

Izdanja izdavačke kuće Routledge svakom su geografu koji prati anglosaksonsku stručnu literaturu pojam kvalitete sadržaja, recentnosti u pristupu te novosti u pogledu metodologije geografskih izdanja. Edicija Routledge Advantage in Tourism neizostavna je literatura svakog geografa koji se bavi turizmom, odnosno turističkom geografijom jer okuplja značajan broj teorijskih rasprava i promišljanja o fenomenu turizma, kao i ulozi geografije u njegovu proučavanju. Jedan od zanimljivih naslova iz ove edicije jest knjiga koju ću u najkraćim crtama nastojati predstaviti našoj geografskoj javnosti. Već iz samog naslova vidljivo je da se knjiga bavi pitanjima pitanjima "turističkih pejsaža" (tourism landscapes), kao i pejsaža povezanih s korištenjem slobodnog vremena, što bi se uvjetno moglo prevesti s "rekreacijskim pejsažima" (leisure landscapes). Ono što je pri tome možda još i zanimljivije jest i činjenica da spomenute pejsaže autori promatraju kroz prizmu socijalno-geografskih i kulturno-geografskih pristupa što za našu geografsku javnost svakako predstavlja novost u proučavanju prostora s naglašenom prisutnošću turizma i rekreacije. Već sama upotreba riječi "geographies", umjesto u nas očekivanog "geography" daje nam do znanja da pred sobom držimo djelo anglosaksonske geografske škole, neopterećene pozitivizmom s naglašenom subjektivnošću u pristupu koji se ogleda upravo u riječi "geographies" što pokazuje da je svaki pojedinac dio zajedničke objektivne stvarnosti koja je satkana od skupa osobnih pogleda, doživljaja, odnosno njene interpretacije. Glavna tema ove knjige jest proučavanje utjecaja slobodnog vremena, odnosno rekreacije i turizma na stvaranje, prikazivanje (interpretaciju) i potrošnju pejsaža. Analiza počiva na poststrukturalističkoj teoriji uloge prostora, mjesta i pejsaža u svakodnevnom životu, što predstavlja novost i neizostavan prilog u daljnjem proučavanju navedene problematike. Knjiga se sastoji od deset poglavlja, a prema osnovnoj tematici može se podijeliti u dva glavna sadržajna bloka. Prvi dio knjige prvenstveno se bavi različitim poimanjem, doživljajem, odnosno predstavljanjem "turističkog pejsaža", čime se jasno ogleda prisutnost pristupa kulturne geografije. Drugi dio knjige fokusiran je na problematiku transformacije predodžbe "turističkog pejsaža" pod utjecajem različitih procesa njegovog stvaranja i degradacije. Nakon prvog, uvodnog poglavlja (Introduction) slijedi poglavlje "Locating Landscapes: Geographies of Leisure and Tourism" koje se bavi razvojem geografske misli o ulozi geografije u proučavanju turizma i rekreacije kao i mjestu turizma, rekreacije i korištenja slobodnog vremena u oblikovanju pejsaža. U sljedećem poglavlju "Moving Landscapes: Leisure and Tourism in Time and Space" raspravlja se o ulozi historijske geografije u proučavanju promjena "turističkog pejsaža" tokom vremena. Četvrto poglavlje "Valuing the Countryside: Leisure, Tourism and Rural Landscape" bavi se pitanjima promjena percepcije pojedinih prostora namijenjenih turizmu i rekreaciji ; kao primjer navodi se promjena percepcije britanskog ruralnog prostora kao idealnog prostora za provođenje slobodnog vremena. Peto poglavlje "Representing Landscapes: Literary and Artistic Ways of Seeing" najviše odudara iz našeg poimanja geografije turizma i rekreacije. U njemu se iz perspektive kulturne geografije objašnjavaju predodžbe "turističkog pejsaža" iz različitih medija poput: književnosti (poezija i proza), filma ili televizije. Koliko god se navedeni pristup razlikovao od tradicionalno pozitivističko-objektivistički shvaćene geografije, valja imati na umu da kulturna geografija proučava i različito poimanje, tj. percipiranje geoprostora različitih socijalnih grupa, medija, itd. objašnjavajući da o načinu percepcije nekog prostora ovisi i aktivno djelovanje socijalnih čimbenika u njemu. Šestim poglavljem "Heritage Landscapes: Merging Past and Present" započinje ranije spomenuti drugi tematski blok knjige. Kao što se i iz naslova poglavlja naslućuje, u središtu interesa jest proučavanje uloge i prisutnost prošlosti, materijalizirane kulturnom baštinom, u nekadašnjem i recentnom "turističkom pejsažu". Sljedeće poglavlje "Gendered Landscapes: Constructing and Consuming Leisure and Tourism" fokusirano je na problematiku stvaranja, prikazivanja (interpretacije) i potrošnje pejsaža ovisno o spolu. Osmo poglavlje "Retrophilia and the Urban Landscape: Reinterpreting the City" raspravlja o važnosti prezentacije povijesti grada u poimanju i oblikovanju "turističkog pejsaža". Predzadnje poglavlje "Landcapes of Desire: Reappropriating the City" pokazuje određenu tematsku povezanost sa sedmim poglavljem kaoja se prvenstveno ogleda u proučavanju poželjnih gradskih prostora, odnosno "turističkih pejsaža" ovisno o spolu. Knjiga završava zaključnim poglavljem "Relocating Landscapes: Leisure, Tourism and Culture" u kojima se umjesto klasičnih zaključnih razmatranja nastoji objasniti zašto se nakon pročitanog djela ovakve tematike ne mogu donijeti čvrsti zaključci, nego se zainteresiranu čitalačku publiku jedino može dodatno zaintrigirati za posezanjem za sličnim izdanjima. Razlog tome leži u prirodi kulturno-geografskog pristupa koji se pomalo udaljava od objektivizacije prostorne stvarnosti kako bi sintetizirao pojedinačna mišljenja, percepcije i doživljaje koji ključno utječu na reakciju socijalnih grupa u realnom prostoru. Koliko god se na temelju ovog prikaza knjiga možda doimala kaotičnom i "ne-geografskom", za razumijevanje ovog, za nas novog pristupa proučavanju turizma, rekreacije i slobodnog vremena te "turističkog pejsaža", smatram da ju je vrijedno pročitati. Ako ni zbog čega drugoga, onda barem zbog shvaćanja da u suvremenoj geografiji postoji i drugi pristup u proučavanju evolucije "turističkog pejsaža" u kojem se isprepliću vidljive i nevidljive komponente.

leisure landscape; tourism landscape; social geography; cultural geography

nije evidentirano