Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 616040

Jordan od 11. do 7. st. pr. Kr.: mjesto susreta velikih civilizacija Starog istoka


Glazer, Eva Katarina
Jordan od 11. do 7. st. pr. Kr.: mjesto susreta velikih civilizacija Starog istoka 2005., magistarski rad, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Jordan od 11. do 7. st. pr. Kr.: mjesto susreta velikih civilizacija Starog istoka
(Jordan from 11th to 7th century BC ; A meeting place of great civilizations of the Ancient Near East.)

Autori
Glazer, Eva Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.07

Godina
2005

Stranica
132

Mentor
Olujić, Boris

Ključne riječi
Jordan; željezno doba I; željezno doba II; Tel Džalul; Amon; Moab; Edom
(Jordan; Iron Age I; Iron Age II; Tall Jalul; Amon; Moab; Edom)

Sažetak
Ovaj rad bavi se događajima koji su obilježili prostor Jordana u razdoblju željeznog doba. To je vrlo burno doba, koje je značajno zbog nastajanja novih manjih kraljevstava na prostoru Levanta, a ovaj rad bavi se Amonom, Moabom i Edomom, koji su nastanjivali prostor današnjeg Jordana. Prelazak iz kasnog brončanog doba u rano željezno doba I obilježeno je intenzivnim naseljavanjem i poljoprivrednom djelatnošću, a do vrhunca željeznog doba II u 7. st. pr. Kr. društvena organizacija dostiže stupanj malih "država", iako je element krvnog srodstva i dalje snažan u društvu te je prikladniji izraz "plemenska država". Ovaj rad želi opisati kako su ti narodi njegovali i razvijali svoju vlastitu kulturu, i istovremeno zbog svog karakterističnog položaja bili svjedoci inkulturacije. Zahvaljujući svojim geografskim osobitostima ovaj prostor je oduvijek bio izoliran, ali upravo zbog tog središnjeg položaja istovremeno je bio spona između raznih civilizacija i kultura. Zato rad započinje sa pojašnjenjem geografskog smještaja Jordana, jer upravo zahvaljujući svom karakterističnom reljefu, pustinja na jugu i istoku, mora na zapadu i planina na sjeveru, svi značajni transkontinentalni putovi morali su prijeći preko tog područja. Zato je ta regija oduvijek bila važna međustanica između Egipta i Mezopotamije, dvaju središta antičke civilizacije, a geografija je upotpunjena prikazom flore, faune i klime, jer klima je, kao i položaj, znatno utjecala na način življenja, mišljenja i izražavanja. Nakon toga slijedi opis društveno-političke situacije na prostoru Levanta na prijelazu iz brončanog u željezno doba, jer iako uže područje ovog rada obuhvaća prostor Jordana, šire područje rada obuhvaća prostor Levanta i upravo u doba prelaska iz brončanog u željezno doba, brojni burni događaji mijenjaju tijek povijesti i u ovom poglavlju daje se kratki prikaz tih događaja, počevši od samog kraja brončanog doba sa dolaskom "naroda s mora" i njihovim utjecajem na cjelokupnu sitaciju na Levantu, nakon čega slijedi opis početaka Izraelske države, jer se ujedinjenje plemena i osnivanje monarhije podudaraju sa dolaskom "naroda sa mora" i uništenjem kanaanskih gradova-država te slabljenjem egipatske države. Zato se ovo poglavlje nastavlja sa opisom situacije u Egiptu, nakon čega slijedi opis jačanja i veličine Novoasirskog carstva, koje je svoju vlast proširilo i nad Egipat čime je zasjenilo sva prijašnja velika carstva i upravo to doba bilo je najplodonosnije za narode na prostoru Jordana, posebno Edom. Taj obris događaja u regiji završavam sa opisom Novobabilonskog carstva sa čijim padom i završava željezno doba, o kojem se ovdje radi. Tek nakon toga slijedi dio u kojem je postavljen Jordan, konkretno Amon, Moab i Edom u razdobljima prelaska iz kasnog brončanog doba u rano željezno doba I, zatim kroz željezno doba I i željezno doba II, koje je detaljnije obrađeno jer je to doba obilježeno uzdizanjem monarhija malih nacionalnih grupa, Amona, Moaba i Edoma. Tijekom željeznog doba I društvena struktura je najvjerojatnije bila plemenska, ljudi su bili skloniji udruživanju i pomaganju unutar obitelji i klanova prije nego većim grupacijama. Ipak, kako pokazuju nalazi, do posljednjih stoljeća željeznog doba II primjetan je regionalni razvoj jezičnih dijalekata, pisma, keramike, koje u većoj ili manjoj mjeri odgovaraju, odnosno poklapaju se sa nacionalnim granicama poznatim iz pisanih izvora. Na samome kraju postavljeno je jedno konkretno naselje u središnjem Jordanu, Tel Džalul, u kontekst ispreplitanja tih različitih utjecaja širih povijesno prostornih cjelina, jer svojim odličnim položajem, pet km istočno od Madabe u plodnim visoravnima, koje se protežu južno i istočno od Amana i Hešbona, imao je važnu ulogu u socijalnom, ekonomskom i političkom razvoju pokrajine, a najbolje su zastupljeni ostaci iz kasnog željeznog doba I i željeznog doba II, što odgovara promatranom razdoblju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Arheologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Eva Katarina Glazer, (304351)