hrvatski

Intenzitet i mjesto napada kukuruznog moljca (Ostrinia nubilati Hübner) na OSSK hibridima kukuruza

Kukuruz (Zea mays L.) jedna od najznačajnijih ratarskih kultura koja se uzgaja u Republici Hrvatskoj i u Svijetu. Podložan je napadu raznih bolesti i štetnika. Jedan od najznačajnijih je kukuruzni moljac (OstrinianubilalisHübner). Kukuruzni moljac ekonomski je značajan štetnik kukuruza, a posebno kod uzgoja u uskom plodoredu, ponovljenoj sjetvi na istoj površini ili u monokulturi. Istraživanje je provedeno na površinama Poljoprivrednog Instituta Osijek u petogodišnjem razdoblju (2005.-2009.). Promatralo se šest hibrida kukuruza selekcije Poljoprivrednog Instituta Osijek OSSK 444, OSSK 499, OSSK 552, OSSK 596, OSSK 602, OSSK 617. Hibridi pripadaju FAO grupi od 400 do 600. Na kraju vegetacije svake godine napravljena je disekcija stabljika kukuruza svakog hibrida te kao obilježje promatranja uzeto je intenzitet napada kukuruznog moljca, broj rupa i gusjenica kukuruznog moljca te dužina oštećenja. Oštećenja su podijeljena u tri kategorije u odnosu na klip: ispod klipa, na klipu i iznad klipa. Statističkom obradom dobivenih rezultata istraživanja određena je povezanost obilježja promatranja u odnosu na prinos. Intenzitet napada kukuruznog moljca kretao se od 40 do 56% u prvoj istraživanja do 100% u 2007. godini, a kod nekih hibrida i u 2008. i 2009. godini. Ukupan broj rupa po stabljici iznosio je od 0, 46 u 2005. godini do 7, 58 u 2008. godini. Broj nađenih gusjenica u stabljikama hibrida kukuruza bio je najmanji u 2005. godini i kretao se od 0 do 0, 06 po biljci, a najviše 2007. godine i iznosio je 2, 2 gusjenice po stabljici. Dužina oštećenja u stabljikama od 0, 12 cm/biljci bila je najmanja 2005. godine dok su najveća oštećenja bila 2008. godine s maksimalnih 46, 4 cm/biljci. Prinos kod svih hibrida u godinama istraživanja bio je na razini očekivanja za pojedine hibride u istraživanju. U 2008. godini gotovo svi hibridi su ostvarili svoje maksimume prinosa zrna, a razlog su bili povoljni vremenski uvjeti za rast i razvoj kukuruza. Najmanji prinosi zrna kod gotovo svih hibrida ostvareni su u vrlo vlažnoj 2005. godini u kojoj je palo 49, 85% više oborina od višegodišnjeg prosjeka. Statistička obrada podataka istraživanja pokazala je za sva obilježja promatranja vrlo jak utjecaj čimbenika godine u cijelom ispitivanom razdoblju. Jedino je prinos zrna, kao obilježje promatranja, pokazalo statistički vrlo visoke značajne razlike između ispitivanih hibrida (P = 0, 1) i statistički značajne razlike između ispitivanih godina (P < 0, 05). Na osnovu izračuna jednadžbi regresije izdvojio se hibrid OSSK 552 glede povezanosti ispitivanih obilježja promatranja i prinosa zrna sa visokim (r >0, 9) i statistički značajnim koeficijentom varijacije (P < 0, 05).

kukuruz ; kukuruzni moljac ; oštećenja ; prinos

nije evidentirano