hrvatski

Modificiranje sadržaja n-3 polinezasićenih masnih kiselina u mišićnom tkivu svinja

Cilj ovog istraživanja bio je pronaći koje kombinacije ulja daju poželjan učinak na modificiranje sadržaja i povećanje ukupnih vrijednosti n-3 PUFA u mesu svinja, a da pri tome nema negativnog utjecaja na svojstva tova te kvalitetu trupova i mesa. Standardni dnevni obrok svinja u tovu obogaćen je s kombinacijama ribljeg, lanenog i repičinog ulja. Kontrolna skupina (A) imala je u obroku 3% animalne (svinjske) masti, dok su u 4 pokusne skupine dodavane sljedeće kombinacije ulja: riblje 0, 5% + repičino 2, 5% (B) ; riblje 0, 5% + laneno 2, 5% (C) ; riblje 1, 0% + repičino 2, 0% (D) i riblje 1, 0% + laneno 2, 0% (E). Pokus je proveden u zadnja 4 tjedna tova. Slučajni uzorak veličine 50 svinja (durok x švedski landras x pietren) raspodijeljen je u 5 skupina veličine 10 svinja s jednakim omjerima spola. Dobivenim rezultatima utvrđeno je da tretman i spol nisu statistički značajno utjecali na dnevne priraste, dok je interakcija tretmana i spola imala značajan utjecaj (p<0, 05). Utvrđen je statistički značajan utjecaj tretman i spola za debljinu leđne slanine (p<0, 05) i debljinu slabinskog mišića (p<0, 05), te visoko značajan utjecaj spola za % mišićnog tkiva u trupu (p<0, 001). Za masu trupa, dužinu polovicu (A i B), te za mjere buta (dužinu i opseg) nisu utvrđene statistički značajne razlike između skupina. Također je utvrđeno da nema statistički značajnog utjecaja različitih tretmana na pH24 buta i MLD-a, boju mesa CIE L* te na kalo kuhanja. Međutim utvrđen je visoko značajan utjecaj spola kod boje mesa a* i WBSF (p<0, 001) te utjecaj tretmana na gubitak mesnog soka (p<0, 001). Za boju mesa a* i b*, gubitak mesnog soka, kao i za WBSF utvrđen je i značajan utjecaj (p<0, 05) interakcije tretmana i spola. Isto tako utvrđen je značajan utjecaj spola i interakcije tretmana i spola (p<0, 05) na udio masti. Spol i tretman nisu statistički značajno utjecali na sadržaj n-6 PUFA u MLD-u svinja. Na sadržaj n-3 PUFA (α-LNA, EPA i DHA) tretman je imao statistički visoko značajan utjecaj (p<0, 01), osim na udio DPA (p=0, 122). Najveći sadržaj α-LNA imale su skupine svinja oba spola hranjene s obrocima koji su sadržavali laneno ulje (tretmani C i E). Između sadržaja DHA u MLD-u svinja kod tretmana A, B i C nije bilo statistički značajne razlike (p>0, 05). Povećanjem sadržaja ribljeg ulja u obrocima s 0, 5% na 1% (tretmani D i E) dobijeno je statistički značajno (p<0, 05) povećanje sadržaja DHA u odnosu na ostale skupine (A, B i C). Dodatak repičinog (2%) i ribljeg ulja (1%) u obroke za svinje (tretman D) utjecao je na značajno veće odlaganje n-3 PUFA u MLD u odnosu na svinje koje su hranjene s dodatkom 3% animalne masti (tretman A). Na omjer n-6/n-3 PUFA u MLD-u hranidbeni tretmani imali su statistički vrlo visoko značajan utjecaj (p<0, 001). Omjer n-6/n-3 PUFA bio je od 4, 65:1 (kastrati tretmana C) do 20, 14:1 (kastrati tretmana A). Najbolji omjer n-6/n-3 PUFA imali su tovljenici oba spola iz tretmana C (5, 00:1). Tovljenici hranjeni kombinacijom lanenog i ribljeg ulja (tretmani C i E) imali su bolji omjer n-6/n-3 PUFA u MLD-u (p<0, 05, 5, 00:1 i 6, 33:1) u odnosu na tovljenike koji su hranjeni s kombinacijom repičinog i ribljeg ulja (12, 84:1 i 10, 04:1).

svinje ; meso ; kiseline ; ulja ; n-3 PUFA ; n-6 PUFA ; α-LNA ; EPA ; DHA ; kvaliteta

nije evidentirano