hrvatski

Trokratna mužnja na farmi mliječnih krava

U 53 krave drugotelkinje, od drugog do jedanaestog tjedna laktacije primijenjivana je trokratna mužnja, identično kao u 53 krave u kojih je mužnja bila dvokratna. Krave iz pokusne skupine (skupina A) imale su prosječnu mliječnost 27, 8 vs. 27, 4 u odnosu na krave iz kontrolne skupine (B). Ukupna masnoća mlijeka bila je blago niža u skupine A u odnosu na skupinu B (3, 63 vs. 3, 72), a u sadržaju ukupnih proteina mlijeka ustanovljena je značajna razlika (p<0, 05) u korist kontrolne skupine (2, 87 vs. 2, 94). Unutar prva četiri mjeseca laktacije incidencija mastitisa u krava iz pokusne skupine bila je viša nego u krava iz kontrolne skupine (17 vs. 4). Rezultati rasplođivanja u prvom servisu (CR1) bili su lošiji u skupini A (15 krava, 28%) u odnosu na krave iz skupine B (23 krave, 43%). Cilj istraživanja bio je ustanoviti je li trokratna mužnja učinkovita u poboljšanju proizvodnje u krava koje nisu pripremljene za trokratnu mužnju, je li uslijed toga nastupilo pogoršanje kvalitete mlijeka i hoće li tako nepripremljene krave imati slabiju ili jaču incidenciju mastitisa. Konačno, željelo se ustanoviti ima li trokratna mužnja nepovoljan utjecaj na plodnost. Istraživanje je dokazalo da trokratna mužnja bez pripreme i prilagodbe menadžmenta, naročito hranidbe, nema svrhe, dapače, da je štetna u odnosu na dvokratnu mužnju jer uzrokuje višu pojavnost mastitisa i redukciju plodnosti.

trokratna mužnja; mliječne krave

nije evidentirano