Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 615442

Prijedlog da se u Zagrebu i okolici uz CROPOS-ove stanice postavi i nekoliko GPS (GNSS)-permanentnih stanica za geodinamiku i moguću najavu većeg potresa u sljedećem vremenskom razdoblju


Solarić, Nikola; Solarić, Miljenko
Prijedlog da se u Zagrebu i okolici uz CROPOS-ove stanice postavi i nekoliko GPS (GNSS)-permanentnih stanica za geodinamiku i moguću najavu većeg potresa u sljedećem vremenskom razdoblju // Geodetski list, 66(89) (2012), 3; 149-164 (podatak o recenziji nije dostupan, izvorni, znanstveni)


Naslov
Prijedlog da se u Zagrebu i okolici uz CROPOS-ove stanice postavi i nekoliko GPS (GNSS)-permanentnih stanica za geodinamiku i moguću najavu većeg potresa u sljedećem vremenskom razdoblju
(Proposal for Setting up in Zagreb and its Surroundings a few GPS (GNSS) Permanent Stations for Geodynamics and Possibility of the Announcement of Larger Earthquake in the Future Period)

Autori
Solarić, Nikola ; Solarić, Miljenko

Izvornik
Geodetski list (0016-710X) 66(89) (2012), 3; 149-164

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni, znanstveni

Ključne riječi
Seizmografi; GPS; GNSS; permanentne GPS-stanice; CROPOS-ov pozicijski sustav; AGROS-ov pozicijski sustav; najava potresa
(Seismographs; GPS; GNSS; permanent GPS stations; CROPOS positioning system; AGROS positioning system; earthquake announcement)

Sažetak
U uvodu je ukratko opisano kako su Japanci 2000. godine izgradili mrežu od čak 1200 GPS(GNSS)- permanentnih stanica. U kontrolnom centru primaju se svi podaci mjerenja, obrađuju i određuju srednje dnevne koordinate položaja X, Y i Z stanica, kako bi se odredilo pomicanje Zemljine kore. Prof. S. Murai i H. Araki patentirali su pronalaženje GPS-signala prije potresa pomoću računanja promjena površina trokuta u vrhovima kojih su GPS-stanice. Za 162 potresa veća od magnitude 6. stupnja po Richteru u Japanu su dobili prethodni GPS-signal za potres od jednog do 90 dana prije potresa. U drugom poglavlju opisan je pozicijski sustav CROPOS u Hrvatskoj, koji je uspostavljen 2008. godine. U njemu se nalazi 30 permanentnih GPS-stanica, a uz naknadnu obradu GPS-podataka pomoću Bernese GPS-softvera verzija 5.0 postiže se visoka preciznost određivanja koordinata točaka na milimetar. Slični pozicijski sustav AGROS5 u Srbiji, koji također ima 30 GPS (GNSS)-stanica, radio je i kad se dogodio potres magnitude 5, 4 stupnja po Richteru 3.11.2010. u okolici Kraljeva. S. Đalović i J. Škrnjug obradili su podatke mjerenja 6 dana prije i 4 dana nakon potresa s Bernese GPS-softverom verzija 5.0. Rezultate promjena duljina objavili su u tablicama, a kad smo te rezultate prikazali grafički pronašli smo prethodni GPS-signal za potres 2 dana prije potresa. To znači da GPS-mjerenja daju novu kvalitetu, jer mjerenja seizmografima daju informaciju o potresima tla, a GPS-mjerenja određuju promjene udaljenosti između GPS-točaka. Tako obični seizmografi slabo određuju vrlo spore linearne pomake zemljine kore, koji nisu potresi, a GPS-prijamnici to mogu. Zato očekujemo da će se i GPS-stanice iz CROPOS-a moći koristiti u geodinamici, a i seizmologiji. Zatim se predlaže da se u Zagrebu s okolicom uz CROPOS- ove stanice postavi oko 10 novih dobro stabiliziranih GPS-stanica. Podaci mjerenja skupljali bi se i obrađivali s najnovijom verzijom Bernese GPS-softvera u CROPOS-ovu kontrolnom centru, a zatim i računale dnevne promjene udaljenosti između GPS-točaka koje mogu dati prethodni GPS-signal o potresu, prije potresa. Naravno, tu bi metodu trebalo kombinirati s drugim postojećim geofizičkim metodama. Konačnu odluku o najavi prethodnoga GPS-signala za potres dali bi seizmotektoničari, koji imaju i svoja mjerenja na rasijedima. To bi bilo bolje nego da se određuju automatski prema grubim pogreškama mjerenja, jer Zemlja nije kruta. Kad se ta metoda uhoda u Zagrebu s okolicom, ona bi se mogla proširiti na Dubrovnik, Split i Rijeku, kao i u susjednim zemljama. Vjerujemo da bi se za taj projekt mogla dobiti financijska potpora od Europske Unije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geodezija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
007-1201785-3539 - Razvoj znanstvenog mjeriteljskog laboratorija za geodetske instrumente (Nikola Solarić, )

Ustanove
Geodetski fakultet, Zagreb

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • Emerging Sources Citation Index (ESCI)
  • Scopus


Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • SCOPUS
  • Journal of Geodesy
  • Bibliographia Cartographica
  • GEOBASE
  • GEOPHOCA
  • TRIS