Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Monetary Policy in theRole of Boosting the Export Competitiveness of the Croatian Economy (CROSBI ID 189958)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Šokčević, Sandra ; Šarić, Valter ; Juraković, Linda Monetary Policy in theRole of Boosting the Export Competitiveness of the Croatian Economy // Economics and Finance Review, 2(3) (2012), 26-37

Podaci o odgovornosti

Šokčević, Sandra ; Šarić, Valter ; Juraković, Linda

engleski

Monetary Policy in theRole of Boosting the Export Competitiveness of the Croatian Economy

U važnije indikatore gospodarske konkurentnosti ubraja se izvozna konkurentnost, koja se može pratiti globalno, na razini ukupnog izvoza neke zemlje, ali i po pojedinim sektorima i proizvodima. Monetarna politika koju provodi središnja banka, sastavni je dio makroekonomske politike neke zemlje i ima bitan utjecaj na sveukupni rast i razvoj, a ne samo na stabilizaciju cijena i kontrolu inflacije, što znači da ima i značajan utjecaj na izvoznu konkurentnost određene nacionalne ekonomije, a naročito malog i otvorenog gospodarstva, kao što je gospodarstvo Republike Hrvatske. U RH monetarnu i deviznu politiku provodi Hrvatska narodna banka (HNB). Radi ostvarivanja ciljeva monetarne i devizne politike HNB može odrediti mjere i instrumente koji su joj potrebni za reguliranje kreditne aktivnosti i likvidnosti banaka i za reguliranje količine novca u optjecaju te donositi mjere u vezi s kamatnim stopama i tečajem domaće valute. Ako zemlja ima visoku stopu inflacije, poduzeća nisu u mogućnosti provoditi dugoročne poslovne planove, a to nanosi štetu dugoročnoj konkurentnosti. Isto se može reći za precijenjeni devizni tečaj (kao, primjerice, u Hrvatskoj), koji sva poduzeća u zemlji čini nekonkurentnima u usporedbi s inozemnim poduzećima. Globalna financijska i gospodarska kriza dodatno je zaoštrila dva ključna problema hrvatskoga gospodarstva koji se akumuliraju godinama, a to su: deficit tekućeg računa platne bilance koji je u 2009. iznosio oko 2, 5 milijarde eura ili 5, 5% BDP-a i inozemni dug, koji je krajem 2009. dostigao 44 milijarde eura, što je 98, 5% BDP-a. Ta dva bitna problema definiraju ukupnost budućih ekonomskih kretanja i predstavljaju osnovni izazov za monetranu i ukupnu ekonomsku politiku. Stoga ćemo glavninu istraživanja u ovom radu posvetit analizi i ocjeni izvozne konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, te pokušati odgovoriti na pitanje koliko je dosadašnja monetrana politika utjecala na izuzetno nisku konkurentnost hrvatskog izvoza i predložiti odgovarajuće instrumente i mjere monetrane politike u funkciji povećanja izvozne konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.

monetary policy; exportcompetitiveness; foreign currency exchange rate; inflation; balance of

rad je tiskan cijeli na engleskom jeziku, strani recenzenti, znanstveni

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o izdanju

2(3)

2012.

26-37

objavljeno

2047-0401

Povezanost rada

Ekonomija