hrvatski

Dalmatinska zagora - formalni i vernakularni elementi definiranja tradicijske regije

Širi prostor srednjodalmatinskoga zaobalja u mnogim se suvremenim formalnim i neformalnim izvorima geografskog znanja, kao i u svakodnevnom govoru, naziva Zagorom ili Dalmatinskom zagorom, iako takav naziv ne postoji u suvremenom upravno- teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske. Osim suvremenih medija koji dalmatinsku unutrašnjost nerijetko nazivaju Dalmatinskom zagorom, naziv Zagora prepoznaju i znanstvenici kao povijesno- geografsku cjelinu u užem zaobalju Šibenika, Trogira i Splita, te je njegovo postojanje u svijesti stanovništva neupitna činjenica. No, prostorna primjena spomenutog toponima stvara konfuziju s obzirom da varira od spomenute uže povijesno-geografske cjeline do cjelovitog kontinentalnog pojasa Dalmacije. Sukladno navedenom, istraživanjem u okviru ove doktorske disertacije nastojalo se definirati približni obuhvat percepcije regije nazvane Zagorom u suvremenim okolnostima, te prepoznati pojedine kriterije koji ju određuju kao poseban tradicijski prostor. Temelj istraživanja jest historijsko- geografski pregled teritorijalnih promjena, na koji se nadovezuje istraživanje toponima Zagora kao nositelja percepcije prostora od strane stanovništva kroz njegovu detekciju u odabranim suvremenim medijima i ergonimima, te postojećim formalnim izvorima. Analizom sadržaja i kvantitativnom analizom fokusiranom na spomenuti toponim određen je približni prostorni doseg regije, a rezultati su prikazani kartogramima. U dijelu disertacije vezanom uz definiranje formalnih kriterija regionalnosti, kao ključni elementi prepoznati su reljef (priobalni niz uzvisina), zatim dio aktualne državne granice između Hrvatske i BiH od kninskog do vrgorskog područja, te dva nematerijalna sociokulturna elementa – novoštokavski ikavski dijalekt i višeglasno pjevanje (ganga i rera). Ostvarenim rezultatima potvrđeno je postojanje tradicijske regije Dalmatinske zagore kao znanstvene činjenice, i to s vernakularnoga i formalnog gledišta, te je određen približni obuhvat regije takvoga imena. Na taj je način disertacijom ostvaren znanstveni doprinos regionalnoj geografiji u okvirima novih spoznaja o prostornom obuhvatu i homogenosti istraživane regije.

Zagora; Dalmatinska zagora; dalmatinsko zaobalje; tradicijska regija; vernakularni elementi; perceptivna regija; formalni kriteriji.

Rad sadrži veći broj grafičkih priloga i zemljovida.