hrvatski

Utjecaj arsena na proizvodnju kvalitetne i sigurne hrane

Ljudi ovise o hrani i vodi. Međutim hrana i voda mogu sadržavati štetne tvari koje mogu uzrokovati bolesti pa čak i smrti. Jedna od takvih tvari je i arsen. Masovni toksični učinak visokih koncentracija arsena u podzemnim vodama na ljudsko zdravlje dogodio se krajem 20. stoljeća u Zapadnom Bengalu i Bangladešu. Arsen i njegovi spojevi su mobilni u okolini. Trošenjem stijena arsenov sulfid prelazi u arsenov trioksid koji ulazi u ciklus arsena u obliku prašine ili otopine s kišom, rijekama i podzemnim vodama. Arsen može ući u prehrambeni lanac uzrokujući široku rasprostranjenost u biljnim i životinjskim vrstama. Ovisno o geološkom, klimatskom i hidrološkom stanju, tlo i sedimenti, površinske vode, podzemne vode i zrak mogu biti sadržavati povišene koncentracije arsena. U Hrvatskoj je unos arsena u organizam putem hrane (oko 12 µg/dan) puno niži nego u drugim zemljama (25-50 µg/dan), a najznačajniji put unosa je voda za piće. U podzemnim vodama na području istočne Hrvatske zabilježene su prosječne koncentracije arsena u rasponu od 10 do 25 μg As/l na dubinama do 100 te na dubinama većim od 100 m prosječne koncentracije arsena od 80 do 300 μg As/l. U ovom dijelu Hrvatske, voda za piće dobiva preradom navedenih podzemnih voda koje prethodno prolaze tehnološku obradu da bi bile u skladu s zahtjevima Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN, 47/08).

arsen; hrana; voda za piće; legislativa

nije evidentirano