hrvatski

Statička tvrdoća termički obrađene i neobrađene bukovine i grabovine

U ovom diplomskom radu provedeno je ispitivanje odnosa statičke tvrdoće između termički obrađene i neobrađene bukovine i grabovine. Kao najzastupljenija vrsta drva u Hrvatskoj bukva (Fagus sylvatica L.) je i gospodarski najzanimljivija vrsta. Grabovina (Carpinus betulus L.) nije toliko zastupljena vrsta drva ; sličnih je fizikalnih svojstava kao i bukovina iako je zbog svojih specifičnih estetskih svojstava slabo iskorištena. Termičkom obradom bukovine, uz poboljšanje fizikalnih svojstava, dolazi i do ujednačivanje boje, doduše većinom smeđe, za dijelove bukovih stabala koji sadržavaju nepravu srž odnosno crveno srce. Kod grabovine također dolazi do promjene boje uz gubitak specifičnih estetskih svojstava što bi treblao omogućiti veću primjenjivost grabovine. Neka mehanička svojstva se nakon termičke obrade u drva smanjuju bez obzira na parametre procesa, drvo postaje krto što mu ograničava uporabu na nenosive građevne elemente. Termičkom obradom bukovine i grabovine očekivano je došlo do smanjenja mase, a time i gustoće obrađenih uzoraka. Ispitivanjem je utvrđeno da je statička tvrdoća termički obrađene bukovine u odnosu na neobrađenu bukovinu kod radijalnog presjeka 20, 5 % veća, a kod tangentnog presjeka 22 % veća. Kod termički obrađene grabovine statička tvrdoća je u odnosu na neobrađenu grabovinu kod radijalnog presjeka 21, 7 %, a kod tangentnog presjeka 14, 7 % veća. Mann-Whitneyjevim testom utvrđeno je da su sve razlike u statičkoj tvrdoći između termički obrađene i neobrađene bukovine i grabovine signifikantne.

Termička obrada drva; bukovina (Fagus sylvatica L.); grabovina (Carpinus betulus L.); gustoća drva; statička tvrdoća drva

nije evidentirano