hrvatski

Lik Merkura u hrvatskom grafičkom dizajnu između dva svjetska rata

Lik rimskog boga Merkura često se javljao u europskom grafičkom dizajnu između dva svjetska rata u oglašavanju velikih međunarodnih sajmova za koje je bio dvostruko simbolički prikladan – kao zaštitnik trgovine i prometa, te glasnik bogova, odnosno prenositelj vijesti. U hrvatskom grafičkom dizajnu Merkur i njegovi atributi (krilate sandale i šešir, te kaducej) sustavno su se koristili od 1920-ih u oblikovanju vizualnog identiteta gospodarskih manifestacija (Zagrebački zbor) i stručne periodike, oglasima i reklamnim kampanjama za pojedinačne proizvode ili usluge, te poštanskim markama i ostalim oblicima akcijedencijskog tiska. U radu je posebna pažnja posvećena reklamnom djelovanju međunarodnog sajma Zagrebački zbor. Merkurov lik se od 1922. redovito javljao u rješenjima za plakate i popratne materijale zbora, a zahvaljujući voditelju Propagandističkog odjela ZZ Pavlu Bolkovcu kombinacija krilatog šešira (petasusa) i početnih slova sajma (ZZ) postala je zaštitnim znakom manifestacije. Tijekom međuratnog perioda za motivom Merkura posezali su brojni autori zborskih plakata – Atelijer Fortuna, Sergije Glumac, Ljubo Babić, Atelijer Tri, Emil Vičić, Petar Kocjančič i dr. Dijapazon njihovih rješenja varirao je od doslovnih i narativnih prikaza do modernih i stiliziranih, a primjenjivali su stilske obrasace različite provenijencije – od art décoa i neoklasicizma do avangardnog leksika. Njihovi realizirani plakati s Merkurovim likom reprezentativni su uzorci vizualne kulture svoga vremena i složene metajezičke strukture koje uspješnim grafičkim oblikovanjem, odnosom riječi i slike, te načinom prikazivanja ukazuju na mnoge važne trenutke iz povijesti Zagrebačkog zbora – od npr. održavanja prvog božićnog sajma (Ljubo Babić, 1927.) do preseljenja na novu lokaciju (Emil Vičić, 1937).

Merkur, Zagrebački zbor (ZZ), grafički dizajn, reklama, plakati

nije evidentirano