Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 613953

Agroelološka analiza nultog stanja tla na istražnoj lokaciji bušotine Krunoslavlje 2


Kisić, Ivica; Jurišić, Aleksandra; Zgorelec, Željka; Bogunović, Igor
Agroelološka analiza nultog stanja tla na istražnoj lokaciji bušotine Krunoslavlje 2, 2013. (elaborat).


Naslov
Agroelološka analiza nultog stanja tla na istražnoj lokaciji bušotine Krunoslavlje 2

Autori
Kisić, Ivica ; Jurišić, Aleksandra ; Zgorelec, Željka ; Bogunović, Igor

Izvornik
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat

Godina
2013

Ključne riječi
Tlo; bušotinski krug; crpljenje ugljikovodika; mjere sanacije

Sažetak
• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi nulto stanje kvalitete tla prije početka bilo kakvih rudarskih radova na istražnoj bušotini Krunoslavlje 2. • Kako bi se na širem području oko mjesta Krunoslavlje u Osječko-baranjskoj županiji istražila potencijalna ležišta ugljikovodika, potrebno je izraditi navedenu bušotinu. Lokacije bušotina odabiru se na mjestima koja, prema izrađenom geološkom modelu podzemlja, imaju najveći potencijal nailaska na ležišta ugljikovodika. Kao prva bušotina na ovom području odabrana je lokacija Krunoslavlje 2, koja se nalazi sjeverozapadno od naselja Golinci, oko 1600 metara od najbližih kuća, odnosno 2100 metara sjeveroistočno od naselja Krunoslavlje. Na ovom mjestu potrebno je izgraditi bušotinski radni prostor na kojemu će se smjestiti pokretno bušaće postrojenje National 402 sa svom potrebnom opremom. Ako bi se ova istražna bušotina pokazala isplativom na njoj bi se pristupilo crpljenju ugljikovodika. Sve navedeno zahtjeva izgradnju pristupne ceste, bušotinskog kruga odnosno radnoga prostora na kojem će se odvijati tehnološki proces bušenja. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica više desetljetnog crpljenja ugljikovodika. • Uzorkovanje tla u prostoru istražne bušotine Krunoslavlje provedeno je 23. listopada 2012. godine. Prilikom terenske opservacije izvršeno je sondiranje terena, s ciljem identifikacije pedosistematske pripadnosti tla i stanja tala na području istražne bušotine. Pri terenskim istraživanjima sudjelovali su Prof.sr.sc. Ivica Kisić, Igor Bogunović, dipl.ing.agr. sa Agronomskog fakulteta te kolega Tomislav Pleše s pogona Beničanci. • Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju određenu heterogenost promatranih značajki tla na području istražne bušotine. Manje- više reakcija tla je kisela do slabo alkalna. Tlo je slabije opskrbljeno humusom, te relativno dobro ukupnim ugljikom i dušikom. U pogledu odnosa ugljika i dušika u svim uzorkovanjima determinirane vrijednosti su povoljne. Biljci pristupačan fosfor se kreće u granicama vrlo bogate opskrbljenosti na površini bušotinskog kruga do veoma slabe opskrbljenosti dubljih dijelova tla bušotinskog prostora, dok je okolno tlo dobro opskrbljeno fosforom. U pogledu biljci pristupačnog kalija vrijednosti se kreću u granicama dobre do umjerene opskrbljenosti. Sadržaj sumpora bio je manje-više identičan na svim mjestima gdje je provedeno uzorkovanje. • Sadržaj 15 istraživanih PAH-ova na svim mjestima uzorkovanja ukazuje na granice početnoga opterećenja tla. • Također sadržaj mineralnih ulja ukazuje na početnu opterećenost tla mineralnim uljima. Skoro identična situacija je zabilježena u pogledu teško hlapljivih lipofilnih tvari (ukupna ulja i masti). • Uzimajući u obzir stupanj onečišćenosti (postotak sadržaja pojedinoga teškoga metala u tlu u odnosu na graničnu vrijednost) olovo, kadmij, kobalt, živa i molibden spadaju u klasu potpuno čistih tala (I razred), dok se sadržaj cinka nalazi na granici I i II razreda. Bakar i vanadij spadaju u klasu povećane onečišćenosti (II razred), dok krom, nikal i barij spadaju u III razred - velike onečišćenosti. Arsen se nalazi na granici III i IV razreda (onečišćeno tlo). U pogledu sadržaja navedenih 12 teških metala vidljivo je da skoro niti u jednom slučaju (izuzev kroma i djelimično arsena) sadržaj teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 32/10 i NN 15/92). • Provedena agroekološka ekspertiza ukazuje da je riječ o tlu na kome nisu registrirane bilo kakve promjene uzrokovane dosadašnjom ljudskom aktivnošću. Povećan sadržaj kroma i arsena može se više povezati sa geološkim porijeklom matične stijene na kojoj su formirani utvrđeni tipovi tala na ovoj istražnoj bušotini a manje sa ljudskom djelatnošću.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
178-0672345-2767 - Biljno-uzgojne mjere za poboljšanje kakvoće proizvoda iz ekološke poljoprivrede (Ivica Kisić, )
178-1780692-0694 - Konzervacijsko gospodarenje na tlima izloženim djelovanju erozije vodom (Ferdo Bašić, )

Ustanove
Agronomski fakultet, Zagreb