hrvatski

Promjena raspoloženja nakon plakanja s obzirom na ličnost

Eksperimentalna istraživanja konzistentno pokazuju smanjenje pozitivnog i povećanje negativnog raspoloženja ispitanika nakon induciranja plakanja u laboratoriju. Kako bismo utvrdili moderiraju li crte ličnosti Petofaktorskog modela taj odnos te postoje li pri tome spolne razlike, 100 ispitanika (85 ženskih i 15 muških) pogledalo je u dva navrata ukupno 4 prilagođena igrana filma za koje je predistraživanjem utvrđeno da često izazivaju plač. Ispitanici su prethodno ispunili upitnik za mjerenje dimenzija Petfaktorskog modela BFI kao i skraćenu Skalu za mjerenje emocionalnih stanja, koju su ispunili i neposredno nakon gledanja pojedinih filmova. Osim toga, ispitanici su izvijestili da li su i u kojoj mjeri su plakali. Raspoloženje ispitanika koji su se barem jednom rasplakali u značajno većoj mjeri se promijenilo na lošije negoli raspoloženje ispitanika koji se nisu rasplakali. Ispitanice koje su plakale izvijestile su o značajno lošijem rapoloženju nakon gledanja filmova, što nije bio slučaj kod muških ispitanika kod kojih nisu bile utvrđene značajne promjene u raspoloženju nakon što su se barem jednom rasplakali. Unatoč tome, utvrđen je moderatorski efekt ugodnosti na odnos pojave plakanja i promjena u rasploženju. Muški ispitanici s većom ugodnošću koji su se barem jednom rasplakali bili su skloniji većem pogoršanju raspoloženja. Kod ispitanica je odnos između pojave plakanja i promjene raspoloženja bio moderiran savjesnošću i otvorenošću za iskustva, s time da su savjesnije i otvorenije ispitanice nakon plakanja izvjestile o značajno većem pogoršanju raspoloženja nego li one manje savjesne i manje otvorene za iskustva. Ispitanici koji su više plakali tijekom gledanja filmova izvijestili su o značajno lošijem raspoloženju nakon završetka filmova, pri čemu taj odnos nije bio moderiran niti jednom crtom ličnosti Petofaktorskog modela ni kod ženskog niti kod muškog spola.

ličnost; raspoloženje; plakanje

nije evidentirano