hrvatski

Supresija negativnih emocija i promjene u krvnom tlaku

Cilj eksperimenta bio je ispitati efekte sklonosti ka emocionalnoj supresiji i spontane pojave emocionalne supresije na promjene u krvnom tlaku tokom doživljavanja negativnih emocija. U istraživanju je sudjelovalo 69 ispitanika, studenata različitih fakulteta Sveučilišta u Rijeci, od čega 42 ženskih i 27 muških. Negativne emocije su inducirane pomoću standardiziranog emocionalnog filmskog isječka. Sistolički i dijalosolički krvni tlak su mjereni kontinuirano tj. za svaki udarac srca pomoću sustava FINAPRES, kroz jednu minutu prije, četiri minute tokom prezentacije te kroz jednu minutu nakon prezentacije isječka. U daljnjoj analizi uspoređivane su prosječne vrijednosti za po jednu minutu mjerenja. Sklonost emocionalnoj supresiji mjerena je pomoću upitnika ERQ prije prezentacije emocionalnog isječka, dok je spontana emocionalna supresija mjerena neposredno nakon prezentacije, verzijom istog upitnika prilagođenom za situacijsko mjerenje strategija emocionalne regulacije. Utvrđena je umjerena pozitivna povezanost između sklonosti supresiji i situacijskog supresiranja. Nadalje, utvrđeno je da su pojedinci s višim rezultatom na skali sklonosti supresiji iskazivali nešto sporiji porast sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka ali i njegovo znatno sporije vraćanje u početno stanje u odnosu na pojedince koji su manje skloni supresiji. Situacijsko supresiranje nije imalo značajnih efekata na promjene u krvnom tlaku. Rezultati su interpretirani u kontekstu razlika u zdravstvenim ishodima vezanim uz kardiovaskularna oboljenja s obzirom na sklonost supresiji i s obzirom na sam proces supresiranja. Razmotrena je mogućnost da u podlozi odnosa sklonosti supresiranju i negativnih kardiovaskularnih ishoda vjerojatno nije sam proces supresiranja već neka druga varijabla koja je povezana sa sklonošću supresiranju.

emocionalna supresija; ličnost; krtvni tlak

nije evidentirano