Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 612780

Jesu li psihološki simptomi povezani s efikasnošću studiranja?


Živčić-Bećirević, Ivanka; Jakovčić, Ines; Juretić, Jasminka
Jesu li psihološki simptomi povezani s efikasnošću studiranja? // Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva : knjiga sažetaka / Brajša Žganec, Andreja ; Lopižić, Josip ; Penezić, Zvjezdan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo, 2012. str. 159-159 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)


Naslov
Jesu li psihološki simptomi povezani s efikasnošću studiranja?
(Are psychological symptoms related to academic efficiency)

Autori
Živčić-Bećirević, Ivanka ; Jakovčić, Ines ; Juretić, Jasminka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva : knjiga sažetaka / Brajša Žganec, Andreja ; Lopižić, Josip ; Penezić, Zvjezdan - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo, 2012, 159-159

ISBN
978-953-55079-1-8

Skup
20. godišnja konferencija hrvatskih psihologa

Mjesto i datum
Dubrovni, Hrvatska, 07-10.11.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Anksioznost; depresivnost; psihosomatski simptomi; studenti; akademski uspjeh
(Anxiety; depression; psychosomatic symptoms; university students; academic achievement)

Sažetak
Psihičko zdravlje studenata pobuđuje sve veći interes istraživača diljem svijeta. Brojna istraživanja upućuju na značajno povećanje psiholoških problema s kojima se studenti suočavaju, što je dodatno otežano njihovom nespremnošću za traženje pomoći zbog straha od stigmatizacije i socijalnog isključivanja. Rezultati novijih istraživanja upućuju na porast ozbiljnijih simptoma stresa i anksioznosti, podvostručen broj depresivnih studenata u posljednjih 10 godina, te trostruko povećanje incidencije suicidalnih pokušaja. Ovim se Istraživanjem pokušala utvrditi zastupljenost anksioznih, depresivnih i psihosomatskih simptoma kod studenata na početku studija, kao i promjene u njihovoj zastupljenosti tijekom 3 godine praćenja. Pored toga, željelo se provjeriti razliku u zastupljenosti simptoma između uspješnih i neuspješnih studenata te onih koji su odustali od studija. Reprezentativnim uzorkom obuhvaćena su 492 studenta prve godine studija različitih fakulteta, od čega 60% djevojaka. Primijenjena je Skala depresivnosti (BDI-II), Skala anksioznosti (BAI) i Ljestvica subjektivnih zdravstvenih tegoba (SHC). Iako rezultati upućuju da na početku studija studenti u prosjeku nemaju značajno izražene simptome anksioznosti, depresivnosti i psihosomatike, utvrđeno je da 50% studenata ima povišen rezultat na skali anksioznosti (34% blago i 16% umjereno/teže). 23% studenata ima značajno povišene depresivne simptome, dok 7% njih navodi suicidalna razmišljanja. Ponovljenim ispitivanjem iste grupe studenata utvrđeno je da na 2. godini studija dolazi u prosjeku do značajnog povećanja psihosomatskih simptoma. Uočava se i trend povećanja anksioznih, dok se izraženost depresivnih simptoma ne mijenja. Usporedbom tri grupe studenata, utvrđeno je da oni koji su odustali od studija imaju na 2. godini značajno više depresivnih i psihosomatskih, ali ne i anksioznih, simptoma u usporedbi s onima koji ostaju na studiju. Među studentima triju grupa nema razlika u izraženosti psiholoških simptoma na početku studija. Dobiveni podaci upućuju na potrebu ranog prepoznavanja studenata s psihološkim problemima te razvijanje preventivnih i intervencijskih programa s ciljem poboljšanja njihove kvalitete života te ustrajanja u realizaciji akademskih ciljeva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
009-1301675-0854 - Rizični i zaštitni čimbenici psihičkog zdravlja i akademske prilagodbe studenata (Ivanka Živčić-Bećirević, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka