hrvatski

Zaštita potrošača i procesi europskog ekonomskog integriranja - slučaj Hrvatske

Pojam ekonomskog identiteta sagledava se na mikroekonomskoj razini ponašanja potrošača i maksimiziranja funkcije korisnosti, a sve u kontekstu promjena tržišnih struktura do kojih dovodi proces ekonomskog integriranja i liberalizacije trgovine. Globalne promjene poput tehnološkog napretka, rastuće ponude diferenciranih proizvoda, i promjena u strukturi potražnje, stavljaju suvremenog potrošača, a time i ciljeve gospodarskog rasta i ukupnog društvenog razvoja, pred velike izazove. Ekonomska analiza bavi se utjecajem različitih oblika asimetrije informacija na učinkovitost procesa odlučivanja, dok se bihevioristički pristup koristi za analizu utjecaja individualnih obilježja pojedinaca na donošenje odluka. Zaštita potrošača u EU predstavlja jednu od temeljnih zajedničkih politika čija važnost proizlazi iz utjecaja liberalizacije i deregulacije na tržišne i gospodarske strukture, sa krajnjim ciljem maksimiziranja pozitivnih neto-učinaka trgovinskog i monetarnog integriranja. Analiza na primjeru Hrvatske, kao zemlje pristupnice u EU, pokazala je da politika zaštite potrošača EU nudi kvalitetne odgovore na teorijska pitanja i suvremene izazove za potrošača, te da je u stanju zaštititi ukupno blagostanje i ravnomjernu distribuciju koristi ekonomskog integriranja. Za Hrvatsku i dalje ostaju napori usmjereni na što kvalitetniju implementaciju zakonodavstva i snažnije kontinuirano informiranje i obrazovanje sofisticiranih potrošača koji će biti spremni na sebe preuzeti dio odgovornosti tržišnog izbora.

ekonomska integracija, zaštita potrošača, Hrvatska, EU

nije evidentirano