hrvatski

Problem zla u suvremenoj analitičkoj filozofiji religije - Zlo kao mogućnost za postizanje dobra

Problem zla najčešće glasi: postoji Bog kojem pripisujemo savršenosti (osobito svemogućnost, sveznanje i dobrotu) i postoji zlo. Iz ove dvije premise, prema mišljenju nekih autora, proizlazi zaključak da ili Bog ili zlo ne mogu postojati. Jer ako Bogu doista pripadaju navedene savršenosti, kako objasniti postojanje zla u svijetu? Neki filozofi religije pak inzistiraju na tome da su Bog i zlo kompatibilni i da Bog sigurno ima (opravdani) razlog za dopuštanje zla. U ovom radu izložit ćemo u bitnim crtama problem zla te detaljnije analizirati jedno od najpoznatijih rješenja uopće, tzv. obranu iz slobode volje te obranu prema kojoj zlo služi za postizanje višeg ili većeg dobra. Prema tim rješenjima čovjek je odgovoran za postojanje zla i ono, u većini slučajeva, može poslužiti za postizanje (većeg) dobra. Ovdje ćemo se usredotočiti samo na zapadno poimanje teizma te na problem zla u odnosu na njega. Svejedno, valja naglasiti da i Istok ima svoja rješenja. Iako se problem zla kao takav ne pojavljuje u istočnjačkim religijama, kod njih je također prisutna teza prema kojoj zlo omogućuje ostvarenje pozitivnih, tj. dobrih svrha. Oni tu tezu razrađuju u teorijama reinkarnacije, tj. karme. Analizirajući navedena rješenja istočnjaka možemo doći do zaključka da bi karma mogla, u nekom smislu, biti prihvatljiv odgovor na problem zla i to upravo s obzirom na pozitivne učinke koji će proizići iz čovjekova nastojanja da se oslobodi od zla. Dakle, zlo se u ovom radu promatra isključivo u kontekstu čovjekove odgovornosti za njegovo postojanje, ali i moguće oslobođenje od njega i to s obzirom na činjenicu da u svim velikim religijama svijeta postoje slična objašnjenja.

Bog; moralno zlo; fizičko zlo; obrana iz slobode volje

nije evidentirano