hrvatski

Hrvatsko brodostrojarsko nazivlje

U radu se iznose rezultati istraživanja tehničkoga nazivlja za potrebe projekta Hrvatsko brodostrojarsko nazivlje u okviru projekta Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (STRUNA), koji podupire Hrvatska znanstvena zaklada. Analiziraju se sljedeći odnosi: - odnos preporučenih naziva, dopuštenih naziva i žargonizama (npr. strojar : časnik stroja : makinist, kaljuža : taložnica : santina, spojka : kvačilo : kuplung) ; - odnos preporučenih naziva i dopuštenih naziva (npr. brodski trup : trup broda, blazinica : posteljica, brtvilo : brtveni materijal, dimovod : dimovodni kanal) ; - odnos preporučenih naziva i žargonizama (npr. vođa stroja : noštromo od makine, klip : pišton, okretaljka : makineta, tank za miješanje goriva : banana tank, uputnik : starter) ; - odnos preporučenih i nepreporučenih naziva (npr. dizelski motor : dizel motor, honanje : honovanje, optimizirati : optimalizirati, otplinjivanje : degazifikacija). Izdvajaju se metaforični nazivi (npr. glava cilindra, košuljica cilindra, plašt cilindra...). Komentiraju se leksikalizacijski pomaci u odnosu na engleski jezik (npr. čelo klipa : piston crown). Nadalje, analiziraju se nazivi koji u drugim strukama ili u općem leksiku imaju druga značenja, često poznatija od onih u brodostrojarstvu (npr. cementiranje je vrsta toplinske obrade čelika, epruveta je ispitni uzorak, a rame je dio koljenastoga vratila, za koji se rabi žargonizam pršut...).

hrvatski jezik; engleski jezik; terminologija; brodostrojarsko nazivlje

nije evidentirano