Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 610824

Uloga obitelji u razvoju socijalne kompetencije adolescenata


Merkaš, Marina
Uloga obitelji u razvoju socijalne kompetencije adolescenata 2012., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Uloga obitelji u razvoju socijalne kompetencije adolescenata
(The role of the family in development of adolescent social competence)

Autori
Merkaš, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
17.12.

Godina
2012

Stranica
226

Mentor
Keresteš, Gordana

Ključne riječi
Adolescencija; djeca; obiteljsko funkcioniranje; obitelj; socijalna kompetencija; osjećaj sigurnosti djeteta u obitelj; teorija privrženosti; teorija ekoloških sustava; sistemska obiteljska teorija; model latentne promjene; longitudinalno istraživanje
(Adolescence; children; family functioning; family; social competence; child’s feeling of security in the family; attachment theory; ecological systems theory; family systems theory; latent change model; longitudinal study)

Sažetak
Polazeći od teorije privrženosti, obiteljske sistemske teorije i teorije ekoloških sustava, svrha je rada bila istražiti odnose između obiteljskog funkcioniranja, sigurnosti adolescenta u obitelj i socijalne kompetencije adolescenta. Za potrebe rada postavljen je teorijski model utjecaja obiteljskog funkcioniranja na socijalnu kompetenciju adolescenata, kojim se predviđa izravan i neizravan - putem osjećaja sigurnosti adolescenta u obitelj - utjecaj obitelji na razvoj socijalne kompetencije. Provedeno je predistraživanje, u kojem je sudjelovalo 104 djece i njihova oba roditelja, s ciljem razvoja i validacije Skale obiteljskog funkcioniranja te odabira čestica za vršnjačke procjene za primjenu u glavnom istraživanju. U glavnom istraživanju sudjelovalo je 377 djece koja se nalaze u razvojnom razdoblju rane adolescencije, njihova oba roditelja i razrednici. Nacrt istraživanja uključivao je dvije vremenske točke prikupljanja podataka od istih sudionika. Za mjerenje obiteljskog funkcioniranja korištena je Skala obiteljskog funkcioniranja, osjećaj sigurnosti adolescenta u obitelj mjeren je Skalom sigurnosti u obiteljski sustava (Forman i Davies, 2005), a socijalna kompetencija Skalom za procjenu ponašanja i emocija (Epstein, 2004). Podatci o obiteljskom funkcioniranju i socijalnoj kompetenciji prikupljeni su iz više izvora - adolescenti, roditelji, razrednici i vršnjaci. Obrada rezultata uključivala je složene statističke analize prikladne za podatke prikupljene iz različitih izvora, u različitim vremenskim točkama i o različitim konstruktima. Na temelju rezultata istraživanja može se zaključiti kako socijalno kompetentan adolescent dolazi iz obitelji koja je za njega sigurna okolina za razvoj i koju obilježava visoka razina kohezije i fleksibilnosti te dobra komunikacija unutar obitelji, bez obzira na izvor procjene ili vrijeme prikupljanja podataka. Rezultati ukazuju na postojanje značajnih interindividalnih razlika u intraindividualnim promjena u socijalnoj kompetenciji, osjećaju sigurnosti adolescenta u obitelj i funkcioniranju obitelji u ranoj adolescenciji, pri čemu su se intraindividualne promjene kretale od promjena na lošije do promjena na bolje. U prosjeku dolazi do blagog pogoršanja u socijalnoj kompetenciji, osjećaju sigurnosti u obitelj i obiteljskom funkcioniranju iz perspektive adolescenata za vrijeme jednogodišnjeg razdoblja obuhvaćenog istraživanjem. Rezultati istraživanja jasno pokazuju kako obiteljsko funkcioniranje može izravno i pozitivno pridonijeti objašnjenju promjene u socijalnoj kompetenciji adolescenta, dok obrnuti smjer utjecaja u ovom istraživanju nije potvrđen. Nadalje, rezultati istraživanja ne podupiru tezu o longitudinalnom medijacijskom efektu djetetova osjećaja sigurnosti u obitelj u odnosu obiteljskog funkcioniranja i socijalne kompetencije djeteta, ali ukazuju na neizravan utjecaj obitelji na razvoj socijalne kompetencije. U radu se o rezultatima istraživanja raspravlja iz perspektiva različitih teorijskih okvira i dosadašnjih spoznaja uvažavajući dosege korištene metodologije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
194-1941558-1527 - Odrednice roditeljstva, obiteljski odnosi i psihosocijalna dobrobit djece (Zora Raboteg-Šarić, )

Ustanove
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Marina Merkaš, (291981)