Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 610644

Samostan sv. Nikole u Trogiru - Razvoj jugoistočnog dijela grada


Kovačić, Vanja
Samostan sv. Nikole u Trogiru - Razvoj jugoistočnog dijela grada 2012., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Samostan sv. Nikole u Trogiru - Razvoj jugoistočnog dijela grada
(St. Nicholas' Monastery in Trogir - Development of the South-East Side of the City)

Autori
Kovačić, Vanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.07

Godina
2012

Stranica
326

Mentor
Fisković, Igor

Ključne riječi
Trogir; benediktinski samostan; urbana arheologija; urbanistički razvoj; arhitektonska plastika
(Trogir; the Benedictine monastery; urban archaeology; urban development; architectural formsy)

Sažetak
Samostan sv. Nikole u Trogiru smo istraživali kroz povijesne okolnosti i razloge utemeljenja benediktinskih samostana u dalmatinskim gradovima u sklopu crkvene reforme u XI. st. Istaknuta je ključna uloga biskupa Ivana 1064. godine u osnivanju ženskog benediktinskog samostana te specifičnosti ženskog klauzurnog samostana ustrojenog prema Pravilu sv. Benedikta. Drugi je aspekt rada prostorna analiza samostanskog sklopa s valorizacijom starijih struktura, te formalno-stilska analiza arhitektonske skulpture dvorišta uz usporedbu s produkcijom katedralne klesarske radionice s konca XIII. i prve pol. XIV. st. Istraživanja u sklopu samostana sv. Nikole, koji od luke prodire duboko u gradsku jezgru, ustanovila su četiri različita vremenska segmenta gradskih zidina i prvi je put potvrđen položaj helenističkog bedema Tragurija. Urbanizam srednjovjekovnog Trogira obilježen je jakom tradicijom antike kada je na otočiću zacrtan osnovni oblik ortogonalnog grada s pravilnim helenističkim blokovima i kasnoantičkim pregradnjama. Za razliku od ranije obrađenih rubnih sklopova koji se nižu od samostana sv. Nikole, preko Biskupije, samostana sv. Ivana Krstitelja do gradske vijećnice i koji se rasterom prilagođavaju zaobljenom obodu grada, u središtu jugoistočnog dijela je sačuvana helenistička ortogonalna shema. Prostorna analiza jugoistočnog dijela grada potvrđuje da je Trogir izrazit primjer aktivnog razvoja grada s kontinuitetom i visokim dometima u svim povijesnim razdobljima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
019-0190610-0588 - Crkveno-kulturna povijest hrvatskog srednjovjekovlja (Jadranka Neralić, )
130-1300620-0625 - Reprezentativna sakralna arhitektura jadranske Hrvatske od 13. do 16. stoljeća (Predrag Marković, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Vanja Kovačić, (157394)