hrvatski

Sadašnjost i budućnost integrirane zaštite voća u Hrvatskoj

Iako je još davne 1955. u zapadnoeuropskim zemljama (Francuska i Njemačka) osnovana Međunarodna organizacija za biološku i integriranu zaštitu, koja je razmatrala mogućnosti uvođenja bioloških mjera zaštite i integriranu zaštitu kao ekološki i ekonomski povoljniju, danas je u Hrvatskoj integrirana zaštita novina. Prije Domovinskog rata u Hrvatskoj je bilo nekoliko velikih voćnjaka kao sto su najveći Borinci kod Vinkovaca sa 1.000 ha, Orlovača kod Vukovara, Jasinje kod Slavonskog Broda, Agromeđimurje kod Čakovca, PK Zadar, Agroprodukt Pula, Plava Laguna Poreč i drugi, u kojima je na uvođenju integrirane zaštite voća cijeli radni vijek proveo prof. dr. Ivan Ciglar. Profesor Ciglar je nastojao da se integrirana proizvodnja voća i grožđa, unutar koje je integrirana zaštita, zakonski regulira, kao u mnogim europskim zemljama. Medutim, sluha nije bilo u institucijama koje su to trebale provesti. Integrirana se zaštita provodila „ilegalno" na navedenim objektima, gdje su bili zaposleni stručni ljudi, inženjeri voćarske struke i specijalizirani u zaštiti bilja. U Hrvatskoj je danas većina manjih voćnjaka u privatnom posjedu čiji vlasnici nisu dovoljno stručni u integriranoj zaštiti. U Hrvatskoj je krajem 2009. donesen Pravilnik o integriranoj proizvodnji u okviru Zakona o poljoprivredi. Konačno imamo „ozakonjenu" integriranu zaštitu, ali malo voćara koji su se upisali u Upisnik za integriranu proizvodnju. Što će biti sutra? Prema Direktivama EU (2009/128/EC), koje razmatraju načine smanjenja onečišćenja okoliša pesticidima, nalaže se zemljama članicama da do 30. lipnja 2013. izvijeste Europsku Komisiju o provođenju mjera integrirane zaštite u poljoprivredi. Do tog datuma treba uskladiti jako puno propisa, koje EU nalaže, a vremena je jako malo.

integrirana zaštita voća; Hrvatska

nije evidentirano