hrvatski

Hrvatsko proljeće i načela ustavnih reformi

Rad pokazuje kako su načela ustavnih reformi formulirana u razdoblju Hrvatskog proljeća, odraz hrvatske tradicije federalističkoga mišljenja utkanoga u povijesnoj težnji stvaranja samostalne i suverene hrvatske države. Tripalo je smatrao kako se SFRJ odmakla od avnojevskih temelja na kojima je nastala, ponajprije od načela integralnoga federalizma, ravnopravnosti naroda i narodnosti te skliznula u pretjerani državni centralizam i partijski birokratizam stvarajući tako unitarni politički sustav. Federalistička ideja Hrvatskog proljeća bila je ne samo uvod u pokret za stvaranje demokratske neovisne hrvatske 1989 – 1991, već je svojim rezultatima, izraženima kroz ustavne amandmane 1971 i 1974. koji određuju pravo na samoodređenje republika i njihov izvorni suverenitet, omogućila međunarodno priznanje RH 1992. Sada, na pragu članstva RH u Europskoj uniji kao obliku složene državne asocijacije koja ima mnogih sličnosti s federalizmom u SFRJ, pitanje federalizma utemeljenoga u zahtjevima Hrvatskog proljeća i Ustavu iz 1974. kao njegovim rezultatom, ponovno postaje aktualnim. Hrvatska ima iskustvo složene države koje mnoge članice EU nemaju, stoga iskustva jugoslavenskog federalizma, osobito onoga potaknutog Hrvatskim proljećem, koje je formuliralo njegove ideje, treba sačuvati, iznova razmatrati i iskoristiti kako bi se osnažio položaj RH u EU.

ustav ; federalizam ; Calhounijanski federalizam ; Miko Tripalo ; ZAVNOH ; AVNOJ ; suverenost

nije evidentirano