hrvatski

Štetnici žira hrasta lužnjaka Quercus robur L. u klonskoj sjemenskoj plantaži Gajić

Hrast lužnjak (Quercus robur L.) naša je najvrednija vrsta drveća koja, svojom zastupljenošću u različitim šumskim zajednicama, tvori otprilike jednu desetinu svih šuma Hrvatske. Sve češći izostanak uroda kvalitetnog sjemena, odnosno promjene u periodicitetu uroda žira, zajedno sa sušenjem sastojina te zakorovljenjem i zamočvarenjem tla neke su od posljedica međudjelovanja složenih sastojinskih i ekoloških prilika koje otežavaju obnovu lužnjakovih sastojina. Ta se problematika nastoji umanjiti ili izbjeći proizvodnjom potrebnih količina kvalitetnog sjemena u tzv. klonskim sjemenskim plantažama (nasadi podignuti klonovima, genetski superiornih, plus stabala). Kako je unos kapitala za takvu proizvodnu vrlo visok, razumljivo je da se gubitak i najmanjeg dijela proizvodnje vrlo značajan i nastoji ga se izbjeći. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi udio zdravog i oštećenog žira sakupljenog na odabranim repeticijama klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka podignute u sklopu rasadnika „Gajić“ u Našicama. Metodom potapanja žira u vodi (potonuli žir=zdravi žir) utvrđene su kvantitativne razlike oštećenosti žira u tri repeticije (1, 3, 6). Od ukupnog broja žira sakupljenog u sve tri repeticije (29 992), udio oštećenog iznosio je 79.9%, odnosno zdravog 20.1%. Po repeticijama, udio zdravog žira iznosio je 17.7% u prvoj, 26.6% u trećoj i u šestoj 11.7%. Detaljnijom analizom žireva 3. repeticije (3 437 komada) utvrđena je prisutnost karpofagnih štetnika hrasta lužnjaka ; ličinke leptira iz roda Cydia 59.8%, pipe iz roda Curculio 40% te ose šiškarice roda Cynips 0.2%. Rezultati ove analize upućuju na nužnost pravovremene i valjane brige oko zaštite ploda hrasta lužnjaka od momenta zametanja do berbe zrelog žira. U protivnom, ni kontrolirani uvijeti klonskih sjemenskih plantaža ne jamče nužno kvalitetan proizvod, odnosno trpe značajne gubitke.

hrast lužnjak; štete; žir; sjemenske klonske plantaže

nije evidentirano