hrvatski

Florni sastav ovčarskih pašnjaka otoka Paga

Ovce na otoku Pagu primarno se uzgajaju radi proizvodnje mlijeka koje se prerađuje u glasoviti punomasni, tvrdi ovčji - paški sir. Uz genotip, hranidba je jedan od najvažnijih čimbenika koji se odražava na količinu i kemijski sastav ovčjeg mlijeka, a s obzirom da je paša najzastupljenija u godišnjem obroku paških ovaca, cilj ovog istraživanja bio je utvrditi sastav samonikle vaskularne flore kamenjarskih pašnjaka otoka Paga. Istraživanja su provedena u vegetacijskim sezonama 2005. i 2006. godine na osam lokaliteta, a površina pojedinačne istraživane plohe bila je 30x30 metara, smještene od jugoistoka prema sjeverozapadu otoka. Utvrđena je 331 biljna svojta (296 vrsta, 34 podvrste i 1 varijetet) u okviru 201 roda i 51 porodice. Pritom je 287 svojti prethodno već bilo zabilježeno i ovim istraživanjem potvrđeno, dok su 44 svojte novootkrivene na istraživanom području. Broj svojti po pojedinoj istraživanoj plohi varirao je od 70 do 144, a koeficijent sličnosti po Jaccardu između ploha kretao se od 0, 65 do 0, 81. Najzastupljenije svojte kamenjarskih pašnjaka pripadaju porodicama Poaceae, Asteraceae, Fabaceae, Lamiaceae i Liliaceae. Fitogeografskom analizom utvrđena je najveća zastupljenost mediteranskoga flornog elementa (52, 6 %). Dominacija životnog oblika Hemicryptophyta (37, 2 %) karakteristična je za travnjačku floru, a relativno velika zastupljenost Therophyta (31, 7 %) upućuje na velik utjecaj eumediteranske zone.

otok Pag; paška ovca; kamenjarski pašnjaci; florni sastav

nije evidentirano