hrvatski

HEINZ KINDERMANN (I SLAVKO BATUŠIĆ) O HRVATSKOJ DRAMI I KAZALIŠTU U (JUŽNO)SLAVENSKOM KONTEKSTU OD SREDNJEG VIJEKA DO IMPRESIONIZMA

Kindermann je erudit i entuzijast koji je uspio u svojih 7 autorskih svezaka prezentirati silno bogatstvo informacija iz čitavog niza izvora sekundarne literature. Dokazao je silni talent za sintetičko sažimanje, pri čemu su tekstovi mjestimice nalikuju leksikografskom diskursu, uz obvezatan dodatak zanimljivih pojedinosti i pikanterija. Pred očima nam je zanimljiva slitina znanja, verbalnih i slikovnih informacija. Ali ipak, njegovo je djelo tek prva korisna informacija za njemačke čitatelje koji će ipak morati potražiti bolje izvore i tekstove hrvatskih stručnjaka (u slučaju povijesti hrvatskog teatra) koje bi trebalo prevesti na engleski (i njemački) jezik. Nekima je zapelo za oči da početke hrvatske književnosti i kazališta Kindermann imenuje kao „srpsko-hrvatskim“, međutim očito se radi o „lekturi“ i „korekturi“ pod pritiskom iz Beograda, koji i dan danas, u nedostatku mogućnosti da u razdoblju srednjeg vijeka, renesanse, baroka itd. istakne neke svoje veličine, u svoj nacionalni kanon stavlja ono što mu ne pripada, tj. kiti se tuđim perjem. No, tom temom su se već pozabavili Viktorija Franić Tomić (2011.), Stjepan Damjanović (2012.) i Stipe Kutleša (2012.) Konačno, možda zabrinjavaju neki dijelovi povijesti kazališne povijesti u Češkoj, koju Kindermann konzekventno naziva „Böhmen und Mähren“.

Heinz Kindermann; "Theatergeschichte Europas"; povijest slavenskog i hrvatskog kazališta;

nije evidentirano