hrvatski

Značajnost izvanbolničkih infekcija uzrokovanih Clostridium difficile u etiologiji dijarealne bolesti djece predškolske dobi s područja Osječko-baranjske županije

Pozadina istraživanja: Veliki broj dijarealnih bolesti u populaciji djece predškolske dobi čiji uzročnik nije potvrđen standardnom paletom mikrobioloških testiranja ostaje etiološki nerazjašnjen. Jedan od uzročnika dijarealne bolesti kod kojeg je uočena promjena u smislu povećane učestalosti i pojave hipervirulentnih sojeva jest bakterija C. difficile. U Hrvatskoj do sada nisu provedena istraživanja pedijatrijskih infekcija uzrokovanih bakterijom C. difficile nastalih u izvanbolničkoj sredini. Ciljevi istraživanja: Utvrditi moguće nove rizične čimbenike za nastanak infekcije uzrokovane bakterijom C. difficile u populaciji djece predškolske dobi (3-6) godina ; utvrditi udio izvanbolničkih infekcija uzokovanih bakterijom C. difficile u promatranoj populaciji ; utvrditi udio infekcija uzrokovanih bakterijom C. difficile u promatranoj populaciji koje nisu vezane uz već poznate rizične čimbenike ; procijeniti opravdanost ili neopravdanost uvrštenja pretrage na bakteriju C. difficile u paletu standardnog testiranja mogućih uzročnika infekcija probavnoga sustava u promatranoj populaciji bolesnika. Ustroj studije: Provedeno istraživanje ustrojeno je po načelu presječne studije odnosno kao tipična metoda istraživanja presjeka ili prevalencije. Istraživalo se u jednogodišnjem razdoblju tijekom 2010. i 2011. godine. Ispitanici i metode: Provedeno istraživanje obuhvatilo je 434 ispitanika u dobi od 3 do 6 godina u Osječko-baranjskoj županiji. Ispitani su uzorci stolice djece u dobi 3-6 godina starosti s područja Osječko-baranjske županije pedijatri iz specijalističkih pedijatrijskih ordinacija ili obiteljski liječnici uputili u mikrobiološki laboratorij ZZJZ Osječko-baranjske županije zbog dijarealne bolesti. U svrhu otkrivanja okolnosti nastanka infekcije te utvrđivanja poznatih rizičnih čimbenika, ali i mogućih novih rizičnih čimbenika u promatranoj skupini djece predškolske dobi, roditelji sudionika istraživanja ispunjavali su anketni upitnik. Za dokazivanje prisutnosti toksina A i B bakterije C. difficile u uzorcima stolice koristilo se imunoenzimnim testom koji omogućuje kvalitativno otkrivanje toksina. Koristilo se komercijalnim testom VIDAS C. difficile toxinA & toxinB (CDAB) proizvođača BioMerieux, Francuska, u automatiziranom imunoanalizatoru mini VIDAS. Pri tome je korištena tzv. ELFA tehnika (engl. Enzyme Linked Fluorescent Assay – ELFA). Rezultati: CDI u promatranoj populaciji značajno su povezane s primjenom antibiotika u posljednja tri mjeseca, a prema vrsti antibiotika statističku značajnost pokazuje primjena cefalosporina i amoksiklava. Dotadašnje teže bolesti djeteta te posebice gastrointestinalne bolesti pokazale su se statistički značajnim. Od mogućih novih rizičnih čimbenika statistička značajnost pokazuje mogući kontakt s određenim vrstama životinja. Zaključci: Mikrobiološki dokazan udio izvanbolničkih infekcija uzrokovanih toksinogenom bakterijom C. difficile u promatranoj populaciji predškolske djece u dobi od 3 do 6 godina iznosio je 9, 4%, što ovog uzročnika svrstava na drugo mjesto po učestalosti, odmah iza kampilobaktera. Na temelju toga može ga se smatrati značajnim uzročnikom dijarealne bolesti u promatranoj populaciji. Rezultati provedenog istraživanja ukazuju da od ukupnog broja ispitanika s pozitivnim toksinogenim sojevima bakterije C. difficile kod gotovo 30% njih nije bila primijenjena antibiotska terapija. Taj podatak govori o tome da znatan udio infekcija uzrokovanih bakterijom C. difficile nije bio vezan uz do sada potvrđene rizične čimbenike i među njima najznačajniji, primjenu antibiotske terapije. Mogući novi rizični čimbenici za nastanak izvanbolničke infekcije bakterijom C. difficile mogli bi biti vezani uz animalne izvore. Postoji statistički značajna povezenost infekcija i mogućeg kontakta s određenim vrstama životinja. Nađena učestalost infekcija uzrokovanih bakterijom C. difficile u promatranoj populaciji, za koju se smatralo da je niskorizična za CDI, znatno je veća u odnosu na učestalost drugih enteropatogena koji su uvršteni u standardnu mikrobiološku paletu pretraga kod dijarealne bolesti. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na potrebu da se ta pretraga uvrsti među standardne pretrage kod dijerealne bolesti.

Clostridium difficile ; dijareja ; djeca predškolskog uzrasta ; etiologija ; Hrvatska ; izvanbolnička infekcija

nije evidentirano