hrvatski

Alternativna povijest i "povampirena prošlost" u suvremenom hrvatskom vampirskom romanu: Boris Dežulović, "Christkind" (2003) i Boris Perić, "Vampir" (2006)

Zahvaljujući svojim protejskim obilježjima, mit o vampiru još uvijek proizvodi nova značenja, kako u popularnoj kulturi tako i u suvremenoj književnosti. Radi uvida u promjene simboličkih značenja književnih vampira i pratećih teorijsko-interpretativnih modela, ovaj rad započinje osvrtom na vampirsku fikciju – od Stokerova "Drakule" do "Vampirskih kronika" Anne Rice. Iz te perspektive pristupa se dvama suvremenim hrvatskim romanima koji tematiziraju vampire – Dežulovićevu "Christkindu" (2003) i Perićevu "Vampiru" (2006). U Dežulovićevu romanu pripovjedač pokušava promijeniti problematični aspekt povijesti putujući iz suvremenog Splita u austrijski gradić Lambach, godine 1897., dok se u Perićevu romanu putovanje kroz vrijeme odvija u obrnutom smjeru, iz dubine mitološke prošlosti u suvremeni Zagreb, no u oba djela figura vampira funkcionira kao metafora povezana uz period Drugog svjetskog rata, koji se identificira s razdobljem "neumrle prošlosti". Središnja misao ovih dvaju, stilski i strukturalno bitno različitih djêla, odnosi se na neumrlu prošlost, koja u neraskidivu vezu dovodi drevnu mitologiju krvi i tla s ideologijom nacije pa se "povampiruje" kadgod je potaknuta patološkom mržnjom prema Drugima.

vampirska fikcija; alternativna povijest;

nije evidentirano