Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 607964

Metode mjerenja emisije ugljikovog dioksida iz tla


Reich, Marijan
Metode mjerenja emisije ugljikovog dioksida iz tla 2012., diplomski rad, diplomski, Agronomski fakultet, Zagreb


Naslov
Metode mjerenja emisije ugljikovog dioksida iz tla
(Methods for soil CO2 efflux measurements)

Autori
Reich, Marijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.12

Godina
2012

Stranica
72

Mentor
Zgorelec, Željka

Ključne riječi
Ugljik; poljoprivreda; komore; eddy kovarijanca; mikrobiologija
(Carbon; agriculture; chamber; eddy covariance; microbiology)

Sažetak
Ugljik igra vrlo važnu ulogu na Zemlji, jer se sav život kakvog poznajemo zasniva na njemu i njegovom biogeokemijskom ciklusu. U atmosferi se nalazi u obliku CO2 i CH4, u vodi je otopljen kao HCO3- i u karbonatnim stijenama u obliku vapnenca. Sastavni je dio fosilnih goriva (ugljen, nafta, prirodni plin) te se nalazi u obliku organske tvari u tlu. Ugljik je biogeni i najzastupljeniji element u svim živim bićima jer izgrađuje sve organske spojeve. Zbog toga, njegovo biogeokemijsko kruženje u prirodi je jedan od najvažnijih procesa za održavanje života na Zemlji. On kruži između atmosfere, litosfere, pedosfere, hidrosfere i biosfere. Po zastupljenosti je četvrti element u svemiru, a u Zemljinoj atmosferi ugljik prvenstveno postoji kao ugljikov dioksid (CO2), iako ga ima malo (0, 039 %), igra vrlo važnu ulogu u održavanju života. Ostali plinovi koji sadrže ugljik su metan i kloroflorougljici (CFC ili freoni – antropogenog porijekla). Poljoprivreda kao gospodarska djelatnost, čija je primarna uloga proizvodnja hrane, utječe na promjene u kruženju ugljika prekomjernom konvencionalnom obradom tla, nepravilnom gnojidbom stajskim gnojem, spaljivanjem žetvenih ostataka (zabranjena ali još uvijek često korištena metoda), emisijom stakleničkih plinova posebice CO2, CH4 i N2O prekomjernim gnojenjem dušičnim gnojivima na pojedinim tlima i dr. Posljedica takvog gospodarenja je gubitak organske tvari tla, koju najvećim dijelom čini ugljik (smanjenje plodnosti tla), te povećanje koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, NOx i CO2. Utjecajem čovjekove aktivnosti u poljoprivredi, posebice stočarstvu, dolazi do povećanja koncentracije ugljika u atmosferi i to ispuštanjem velike količine CO2, CH4 i N2O. Pri tome se mijenja prirodni odnos komponenata zraka, narušava ravnoteža u okolišu i dolazi do klimatskih promjena. Plinovi apsorpcijom sunčeva zračenja održavaju uravnoteženu temperaturu Zemlje i omogućuju odvijanje života na njoj. Povećanjem njihove koncentracije u atmosferi dolazi i do povećanja protuzračenja atmosfere, što dovodi do globalnog zatopljenja. Prema podacima Europske komisije 2007. godine, u Europi poljoprivreda kao sektor je doprinjela sa ~ 9 % u ukupnoj emisiji stakleničkih plinova što globalno gledano nije zanemarivo. Cilj rada je proučiti postojeća istraživanja na temu mjerenja CO2 fluksa tla u dostupnoj literaturi te navesti koje metode postoje (dinamičke i statičke), kako i kada se koriste, te koje su im prednosti, a koje nedostaci. Također cilj je predložiti mjere (smjernice) za održivo gospodarenje tlom u poljoprivredi, a kako bi se smanjile emisije CO2 i povećao (zadržao) sadržaj organske tvari u tlu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
178-0672345-2767 - Biljno-uzgojne mjere za poboljšanje kakvoće proizvoda iz ekološke poljoprivrede (Ivica Kisić, )
178-1780692-0694 - Konzervacijsko gospodarenje na tlima izloženim djelovanju erozije vodom (Ferdo Bašić, )
178-1780692-0695 - Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš (Milan Mesić, )

Ustanove
Agronomski fakultet, Zagreb