hrvatski

Metode mjerenja emisije ugljikovog dioksida iz tla

Ugljik igra vrlo važnu ulogu na Zemlji, jer se sav život kakvog poznajemo zasniva na njemu i njegovom biogeokemijskom ciklusu. U atmosferi se nalazi u obliku CO2 i CH4, u vodi je otopljen kao HCO3- i u karbonatnim stijenama u obliku vapnenca. Sastavni je dio fosilnih goriva (ugljen, nafta, prirodni plin) te se nalazi u obliku organske tvari u tlu. Ugljik je biogeni i najzastupljeniji element u svim živim bićima jer izgrađuje sve organske spojeve. Zbog toga, njegovo biogeokemijsko kruženje u prirodi je jedan od najvažnijih procesa za održavanje života na Zemlji. On kruži između atmosfere, litosfere, pedosfere, hidrosfere i biosfere. Po zastupljenosti je četvrti element u svemiru, a u Zemljinoj atmosferi ugljik prvenstveno postoji kao ugljikov dioksid (CO2), iako ga ima malo (0, 039 %), igra vrlo važnu ulogu u održavanju života. Ostali plinovi koji sadrže ugljik su metan i kloroflorougljici (CFC ili freoni – antropogenog porijekla). Poljoprivreda kao gospodarska djelatnost, čija je primarna uloga proizvodnja hrane, utječe na promjene u kruženju ugljika prekomjernom konvencionalnom obradom tla, nepravilnom gnojidbom stajskim gnojem, spaljivanjem žetvenih ostataka (zabranjena ali još uvijek često korištena metoda), emisijom stakleničkih plinova posebice CO2, CH4 i N2O prekomjernim gnojenjem dušičnim gnojivima na pojedinim tlima i dr. Posljedica takvog gospodarenja je gubitak organske tvari tla, koju najvećim dijelom čini ugljik (smanjenje plodnosti tla), te povećanje koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, NOx i CO2. Utjecajem čovjekove aktivnosti u poljoprivredi, posebice stočarstvu, dolazi do povećanja koncentracije ugljika u atmosferi i to ispuštanjem velike količine CO2, CH4 i N2O. Pri tome se mijenja prirodni odnos komponenata zraka, narušava ravnoteža u okolišu i dolazi do klimatskih promjena. Plinovi apsorpcijom sunčeva zračenja održavaju uravnoteženu temperaturu Zemlje i omogućuju odvijanje života na njoj. Povećanjem njihove koncentracije u atmosferi dolazi i do povećanja protuzračenja atmosfere, što dovodi do globalnog zatopljenja. Prema podacima Europske komisije 2007. godine, u Europi poljoprivreda kao sektor je doprinjela sa ~ 9 % u ukupnoj emisiji stakleničkih plinova što globalno gledano nije zanemarivo. Cilj rada je proučiti postojeća istraživanja na temu mjerenja CO2 fluksa tla u dostupnoj literaturi te navesti koje metode postoje (dinamičke i statičke), kako i kada se koriste, te koje su im prednosti, a koje nedostaci. Također cilj je predložiti mjere (smjernice) za održivo gospodarenje tlom u poljoprivredi, a kako bi se smanjile emisije CO2 i povećao (zadržao) sadržaj organske tvari u tlu.

ugljik; poljoprivreda; komore; eddy kovarijanca; mikrobiologija

nije evidentirano