Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Analiza sadržaja oproštajnih pisama i iskaza obitelji i/ili prijateljaosoba koje su počinile ili su pokušale počiniti suicid (CROSBI ID 375986)

Ocjenski rad | diplomski rad

Malčić, Maja Analiza sadržaja oproštajnih pisama i iskaza obitelji i/ili prijateljaosoba koje su počinile ili su pokušale počiniti suicid / Glavak Tkalić, Renata (mentor); Zagreb, Hrvatski studiji, . 2011

Podaci o odgovornosti

Malčić, Maja

Glavak Tkalić, Renata

hrvatski

Analiza sadržaja oproštajnih pisama i iskaza obitelji i/ili prijateljaosoba koje su počinile ili su pokušale počiniti suicid

Cilj istraživanja bio je prikupiti spoznaje o zastupljenosti pojedinih tema koje su osobe koje su počinile ili su pokušale počiniti suicid navele u oproštajnim pismima, utvrditi razlike po pojedinim temama s obzirom na spol i dob osoba koje su počinile ili su pokušale počiniti suicid, utvrditi zastupljenost pojedinih tema u iskazima obitelji i/ili prijatelja, te usporediti rezultate analize oproštajnih pisama i analize iskaza obitelji i/ili prijatelja. Sadržajna analiza provedena je na uzorku od 83 oproštajna pisma, te na pridruženim iskazima obitelji i/ili prijatelja. Autorica ovog rada u nekoliko je policijskih postaja prikupljala oproštajna pisma i podatke iz policijskih dosjea osoba koje su počinile i koje su pokušale počiniti suicid. Za potrebe ovog istraživanja u svrhu analize oproštajnih pisama i dosjea konstruiran je Upitnik za analizu sadržaja oproštajnog pisma i policijskog dosjea, koji se sastoji od 82 tvrdnje. Analizu je provelo pet nezavisnih procjenjivača. Rezultati su pokazali da je najzastupljenija tema u oproštajnim pismima bila upute i želje vezane uz one koje osoba ostavlja iza sebe. Ostale teme koje su se pojavljivale u oproštajnim pismima su emocije, navođenje neizbježnosti suicida, posljednja želja, pozdravi, navođenje trpljenja neizdržive boli, zahvale, ispričavanje ili traženje oprosta za čin suicida i za svoje ponašanje, okrivljavanje drugih, samookrivljavanje, te oslobađanje krivice za svoj čin. Najčešće procijenjeni motivi počinjenja ili pokušaja počinjenja suicida u oproštajnim pismima bili su tjelesna bolest, problemi (bračni, obiteljski, itd.) i ljubav. Iz iskaza obitelji i/ili prijatelja osoba koje su počinile ili su pokušale počiniti suicid moglo se zaključiti da su neke osobe koje su počinile ili su pokušale počiniti suicid nekome rekle da će počiniti suicid, te da su neke osobe koje su davale iskaz primijetile promjene u ponašanju kod osoba koje su počinile ili su pokušale počiniti suicid. Usporedbom zastupljenosti pojedinih tema u oproštajnim pismima s iskazima obitelji i/ili prijatelja utvrđeno je da je psihička bol bila češće navedena u oproštajnim pismima, a fizička bol u iskazima obitelji i/ili prijatelja. Primarni motiv počinjenja ili pokušaja počinjenja suicida koji je najčešće bio naveden u oproštajnim pismima i u iskazima obitelji i/ili prijatelja bio je tjelesna bolest. Ovim istraživanjem dan je doprinos boljem razumijevanju suicidalnog ponašanja, te je dobiven uvid u emocionalna stanja, međuljudske odnose i sociodemografske uvjete osoba koje su počinile ili su pokušale počiniti suicid. Rezultati istraživanja mogu poslužiti za identificiranje čimbenika suicidalnog rizika, te doprinijeti tretmanima suicidalnih osoba i prevenciji suicida.

suicid ; samoubojstvo ; oproštajna pisma ; iskazi obitelji i/ili prijatelja ; teme u oproštajnim pismima ; motivi suicida

nije evidentirano

engleski

Content analysis of suicide notes of persons who have committed or attempted to commit suicide and their families' and/or friends' statements

nije evidentirano

suicide ; suicide notes ; families’ and/or friends’ police statements ; themes in suicide notes ; suicide motives

nije evidentirano

Podaci o izdanju

100

17.03.2011.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Hrvatski studiji

Zagreb

Povezanost rada

Psihologija