hrvatski

Povezanost anksiozne osjetljivosti, anksioznosti, depresivnosti i motivacije za konzumaciju sredstava ovisnosti

Anksiozna osjetljivost definira se kao strah od javljanja anksioznih simptoma i tjelesnih senzacija povezanih s anksioznošću, a taj strah proizlazi iz uvjerenja da ti simptomi i senzacije mogu imati negativne tjelesne, psihološke i socijalne posljedice. Prethodna istraživanja su pokazala kako je anksiozna osjetljivost pridonijela razumijevanju prirode i etiologije internaliziranih problema poput anksioznosti i depresivnosti i klinički je značajan čimbenik emocionalne vulnerabilnosti povezan s motivacijskom podlogom za konzumiranje sredstava ovisnosti. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti odnos između različitih internaliziranih problema (aksioznost, depresija), čimbenika vulnerabilnosti za razvoj i održavanje internaliziranih problema (anksiozna osjetljivost) i motiva za konzumaciju sredstava ovisnosti (duhan, alkohol, marihuana) na uzorku studentske populacije. Istraživanje je provedeno na 351 studentu s različitih studijskih grupa fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od čega je 216 bilo ženskog spola (61.4%). U istraživanju su korišteni slijedeći instrumenti: Ljestvica anksiozne osjetljivosti, Upitnik manifestne anksioznosti, Skala depresije Centra za epidemiološka istraživanja, Upitnik o učestalosti konzumacije cigareta, alkohola i marihuane tijekom života, Upitnik motivacije za konzumaciju cigareta, Upitnik motivacije za konzumaciju alkohola, Upitnik motivacije za konzumaciju marihuane te Upitnik općih podataka o studentima. Utvrđena je povezanost ankisozne osjetljivosti i manifestne ankisoznosti, depresivnosti, motiva suočavanja i konformiranja za konzumiranje alkohola te motiva podizanja raspoloženja za pušenje cigareta. Utvrđena je povezanost manifestne anksioznosti i depresivnosti, motiva suočavanja i podizanja raspoloženja za pušenje cigareta, motiva suočavanja i konformiranja za pijenje alkohola te motiva suočavanja za uzimanje marihuane. Utvrđena je povezanost depresivnosti s motivima suočavanja i konformiranja za konzumiranje alkohola, motivima suočavanja i socijalnim motivima za pušenje cigareta te s motivima suočavanja i konformiranja za konzumiranje marihuane. Prediktori koji imaju značajan doprinos u objašnjenju konzumiranja alkohola su socijalni motivi, motivi konformiranja i spol. S obzirom na smjer beta koeficijenata može se očekivati kako će alkohol više konzumirati osobe muškog spola, oni koji imaju više izražene socijalne motive za pijenje alkohola i oni koji su više motivirani konformiranjem pri pijenju alkohola. Prediktori koji imaju značajan doprinos u objašnjenju pušenja cigareta su motivi podizanja raspoloženja, motivi suočavanja i socijalni motivi. S obzirom na smjer beta koeficijenata može se očekivati kako će cigarete češće pušiti oni koji imaju više izražene motive podizanja raspoloženja i suočavanja za pušenje cigareta, a manje izražene socijalne motive za pušenje cigareta. Prediktori koji imaju značajan doprinos u objašnjenju konzumiranja marihuane su motivi podizanja raspoloženja prilikom konzumiranja marihuane i anksiozna osjetljivost. S obzirom na smjer beta koeficijenata može se očekivati kako će pojedinci s nižim razinama anksiozne osjetljivosti i oni koji su više motivirani podizanjem raspoloženja za konzumiranje marihuane češće konzumirati marihuanu.

anksiozna osjetljivost; anksioznost; depresivnost; motivi za konzumaciju sredstava ovisnosti; alkohol; duhan; marihuana

nije evidentirano