hrvatski

Posjedi Rogovske opatije na skradinskom području

Benediktinski kraljevski samostan (monasterium regale) sv. Ivana Evanđelista u Biograda na moru utemeljen je 1060. godine. Nakon mletačkog razaranja Biograda 1125. godine i preseljenja njegovih redovnika na obližnji otok Pašman samostana nosi ime Sv. Kuzme i Damjana. Zbog svoga najvećega posjeda – Rogovo – nazivan je rogovski objedinjujći u tome nazivu obje svoje povijesne epizode, biogradsku i pašmansku. Istraživanjem topografsko-toponimijske problematike i posjedovnih odnosa Rogovske opatije ustanovljene su dvije glavne skupine samostanskih posjeda, a to su posjedi na kopnu (Biograd, Bošana, Bubnjani, Bućina/Bučina, Diklo, Doljani, Dračani, Dubrovica/Dubrava, Gorica, Jagodnje, Jasenje/Jasenica, Jošani, Kamenjane, Lišani, Miranje, Nabrežje, Puntamika, Rača/Narak, Rasohatica, Raštani, Rogovo, Rogovšćica, Sidraga, Sikovo, Skradin, Sošina, Šibenik, Tinj, Tustica, Vransko blato/Vransko jezero, Vrbica, Zadar, Zidine/Zidić) i posjedi na otočnom dijelu (Žirje, niz posjeda na Pašmanu, posjedi na Ugljanu u mjestu Ugljanu). U izlaganju će se prikazati posjedi koje je Rogovska opatija imala na skradinskom području, ali i na prostoru nadležnosti nekoć Skradinske biskupije.

posjedi; Rogovska opatija; skradinsko područje; srednji vijek

nije evidentirano