hrvatski

Razvoj nastavničkih kompetencija u inicijalnom obrazovanju studenata stranih jezika

Reformom sveučilišnih programa inicijalnoga obrazovanja nastavnika stranih jezika uveden je kompetencijski pristup. Zasad još nije usvojen zajednički okvir kompetencija kojima budući nastavnik stranoga jezika mora ovladati tijekom sveučilišnog nastavničkog studija, a ni sustav načina provjere njihova stjecanja. Cilj ovog istraživanja bila je izrada teorijskog modela za usvajanje nastavničkih kompetencija budućih nastavnika stranih jezika relevantnog za hrvatski kontekst. Primjenom refleksivnog modela učenja i testiranjem novog instrumenta Europskog portfolija za obrazovanje nastavnika nastojali smo utvrditi strukturu i razvoj pojedinih komponenti nastavničke kompetencije i odrediti prikladne metode njihova vrednovanja. Istraživanjem je obuhvaćeno 66 studenata – budućih nastavnika engleskog talijanskog i francuskoga jezika na trima hrvatskim sveučilištima, a provedeno je za trajanja njihove nastavne prakse u školama. Kvalitativna analiza podataka temeljila se na dva glavna istraživačka instrumenta – Portfoliju i samoevaluacijskom upitniku. U Portfoliju su studenti u tri različita navrata samoprocjenjivali razinu stečenosti nastavničkih kompetencija prema 7 glavnih kategorija predloženih u instrumentu operacionaliziranih u obliku tvrdnji/deskriptora (N=100). Za vanjsku mjeru ocjenjivanja uspješnosti konkretne nastavne izvedbe koristili smo se obrascem usklađenim s kategorijama u Portfoliju, a procjenu su obavili nastavnici - mentori. Isti obrazac popunjavali su i studenti samovrednujući svoj ispitni sat. Ostale vanjske mjere vrednovanja uključivale su ocjenu jezične kompetencije (ocjenu jezičnih vježbi) i prosječnu ocjenu na jezičnoj studijskoj grupi. Kvalitativni podaci o refleksivnom pristupu uz pomoć Portfolija prikupljeni su metodom polustrukturiranog intervjua provedenog sa sudionicima. Rezultati upućuju da studenti (budući nastavnici stranih jezika) najbolje stječu one komponente nastavničke kompetencije s kojima se mogu susresti tijekom nastavne prakse: planiranje nastavnog sata, interakcija s učenicima, uporaba resursa. Ostale se komponente u sadašnjem sustavu inicijalnog nastavničkog obrazovanja slabo ili uopće ne razvijaju, primjerice: razvoj vještina čitanja i pisanja na stranom jeziku, samostalno učenje i vrednovanje učeničkog rada. Primjena Portfolija pokazala se prikladnom za formativno vrednovanje nastavničkih kompetencija, za poticanje refleksije o vlastitom radu i za određivanju ciljeva u nastavku inicijalnog obrazovanja, ali i u sklopu cjeloživotnog obrazovanja. S druge strane rezultati kvantitativne analize ne ukazuju na prikladnost upotrebe Portfolija u svrhu sumativnog vrednovanja nastavničkih kompetencija. Osim navedenih čimbenika, pokazalo se da u obrazovanju budućih nastavnika stranog jezika važnu ulogu ima vlastito prethodno iskustvo učenja stranog jezika i razina jezične kompetencije.

inicijalno nastavničko obrazovanje ; strani jezici ; portfolio ; refleksija ; samovrednovanje

nije evidentirano