hrvatski

Izidor Kršnjavi i počeci studija povijesti umjetnosti u Hrvatskoj

U dokumentima ostavštine Izidora Kršnjavog (Našice, 1845. – Zagreb, 1927.), pohranjenima u nekoliko zagrebačkih arhiva i institucija, razni istraživači iščitali su mnoštvo podataka kojima se oblikovala slika njegove političke karijere te objasnio njegov veliki udio u stvaranju ondašnje hrvatske kulturne i umjetničke baštine. Iz istih izvora, iako u dosta manjoj mjeri obzirom na izrečene kategorije, mogu se rekonstruirati njegov pedagoški i profesorski rad. Nastava povijesti umjetnosti na današnjem Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu započela je predavanjima i profesurom Kršnjavoga 1878. godine. Zaslugom istraživača koji su se bavili ovim segmentom njegova rada razjašnjeni su detalji oko njegova profesorskog imenovanja i uzora koje nalazi posebice u bečkom modelu studija povijesti umjetnosti i profesoru Rudolfu Eitelbergeru (Olomouc, 1817. – Beč, 1885.). Upravo na pedagoški segment njegove djelatnosti usmjereno je i ovo izlaganje. Naglasak je stavljen na njegova predavanja, posebice ona neobjavljena – poput Povijest kulture u dobi renaissance, O grčkoj nastavi, O estetici, O secesiji i druga – koje je održao na katedri za povijest umjetnosti zagrebačkog Sveučilišta. Iz Kršnjavijevih zabilješki i dokumenata saznajemo o njegovoj nastavnoj djelatnosti, »znanstvenim i umjetničkim ekskurzijama« koje je priređivao za svoje slušače, o njegovim razmatranjima o školstvu i zalaganju za upotrebu novih tehnologija u svrhu populariziranja znanosti i umjetnosti. Sve izloženo vrijedno je svjedočanstvo o počecima podučavanja nastave povijesti umjetnosti u Hrvatskoj te stoji kao temelj njezina daljnjeg razvoja i grananja.

Izidor Kršnjavi; Mudroslovni fakultet u Zagrebu; Katedra za povijest umjetnosti; poučavanje povijesti umjetnosti; kolegiji iz povijesti umjetnosti

nije evidentirano