hrvatski

Projekt čelične konstrukcije prizemnice s fleksibilnom čeličnom posmičnom dijafragmom u krovu

U diplomskom radu analizirana je čelična prizemnica s fleksibilnom posmičnom dijafragmom u krovu. Prizemnica je koncipirana kao dvobrodna hala, tlocrtnih dimenzija 2 x 22, 8 m širine te 76, 0 m duljine. Glavni nosivi sustav je dvozglobni okvir s rešetkastom prečkom. Raster nosivog sustava je 7, 6 m. Gornji pojas je izveden od cijevnog 200 x 200 x 6, 3 profila, a ispuna rešetke od cijevnih 150 x 150 x 5, 6 profila, dok je donji pojas HE220B. Na glavni nosivi sustav oslanjaju se sekundarni nosači, IPE550. Postavljaju se svakih 7, 6 m u uzdužnom smjeru. Na sekundarne nosače se priključuju krovne 'gredice', IPE400, koji dolaze na razmaku od 1, 9 m. Vertikalni vez, sa sve četiri obodne strane, je izveden s X ispunom od kvadratnih cijevnih profila 250 x 250 x 6, 3 i rasprostire se preko dva polja. Posmična dijafragma se oslanja na sekundarne nosače te krovne 'gredice'. Sastoji se od trapeznog lima, na koji idu slojevi gipsa, paropropusni sloja, ISO izolacija, iverica, SBS membrana te bitumen. Valovi lima se pružaju paralelno sa duljom stranicom konstrukcije. Jedno posmično polje je dimenzija 15, 2 m s 7, 6 m, gdje je dulja dimenzija u smjeru dulje stranice konstrukcije. U jednom posmičnom polju je 6 komada lima. Dijafragma se sa samobušećim vijcima spaja na krovnu 'gredicu' u svakom valu trapeznog lima, dok se spojevi na sekundarne nosače i nastavci dijafragme izvode na razmaku od 200 mm. Analiza i dimenzioniranje čelične konstrukcije provedeno je u skladu s europskim normama za djelovanja (EN 1991, EN 1998) i projektiranje čeličnih konstrukcija (EN 1993). Analiza konstrukcija provedena je u kompjuterskom programu STAAD Pro na 3D modelu. Posmična dijafragma prenosi horizontalna djelovanja (vjetar i potres) u ravnini krova te nije potrebna horizontalna stabilizacija. Analizirana su tri modela s različitim rasterima samobušećih vijaka koji spajaju lim i krovne 'gredice' odnosno različitim posmičnim krutostima krovne dijafragme. Kod prvog razmještaja vijak je spajao lim sa gredicom u svakom drugom valu komada lima, u drugom razmještaju je vijak bio u svakom valu, dok je kod trećeg razmještaja gustoća razmještaja vijaka, odnosno krutost dijafragme pratila dijagram poprečne sile u horizontalnoj ravnini. Posmična dijafragma je dimenzionirana za krajnje granično stanje i granično stanje uporabivosti prema metodama Daviesa (1986.) te Daviesa & Bryana (1982.), te je iz toga i proizašla veličina posmičnog polja te optimalan raspored vijaka. Kod dimenzioniranja je usvojen najkonzervativniji oblik prenošenja horizontalnog opterećenja do temelja, a to je da sama dijafragma prenosi horizontalno djelovanje u krovu. Analizirajući tematiku posmične dijafragme u krovnoj ravnini na primjeru jedne konkretne prizemnice, dolazimo do zaključka da je ovaj način stabilizacije krovne ravnine ekonomski isplativiji od klasične stabilizacije krovne ravnine vezom. Ekonomska isplativost se osim smanjenog utroška materijala očituje i u smanjenom vremenu izrade i montaže budući da osim elementa ispune horizontalnih vezova nema niti izvedbe spojeva koji su nepotrebni kada se koristi suvremeni pristup projektiranja i uvažava stvarno ponašanje krovne konstrukcije.

Čelična prizemnica; posmična krovna dijafragma

nije evidentirano