hrvatski

Odnos ispitne anksioznosti i suočavanja sa ispitnim stresom

Cilj istraživanja je utvrđivanje razlika u suočavanju sa ispitnim stresom s obzirom na razinu ispitne anksioznosti. Istraživanje je provedeno na uzorku od N=256 studenata Visoke policijske škole u Zagrebu, od čega 182 studenta i 53 studentice. Suočavanje je mjereno Upitnikom načina suočavanja sa stresom (WOC, Folkman i Lazarus, 1988). Upitnik se sastoji od osam ljestvica: suočavanje konfrontacijom, distanciranje, samokontrola, traženje socijalne podrške, prihvaćanje odgovornosti, bijeg- izbjegavanje, plansko rješavanje problema, pozitivna ponovna procjena. Ispitna anksioznost mjerena je Upitnikom ispitne anksioznosti (PHCC, Nist i Diehl, 1990). Rezultati su pokazali da studenti Visoke policijske škole najviše koriste plansko rješavanje problema a najmanje bijeg-izbjegavanje te pozitivnu ponovnu procjenu kao načine suočavanja sa ispitnim stresom. Odgovori Ispitanika na upitniku ispitne anksioznost distribuirani su prema normalnoj raspodjeli stoga najviše studenata doživljava srednju razinu anksioznosti na ispitima a znatno manji broj doživljava vrlo visoku i vrlo nisku ispitnu anksioznost. S obzirom na ispitnu anksioznost, statistički značajne razlike u načinima suočavanja pronađene su kod bijega- izbjegavanja te prihvaćanja odgovornosti. Pri tome studenti koji doživljavaju najvišu razinu anksioznosti tijekom ispita najčešće koriste navedene načine suočavanja sa ispitnim stresom.

ispitna anksioznost

nije evidentirano