hrvatski

Nezaposlenost u Hrvatskoj-sociodemografska analiza

Dobiveni rezultati pokazuju kako među nezaposlenima konstantno dominiraju žene što ide u prilog feminističkim tezama o rodnoj diskriminaciji žena na globalnoj razini u svim sferama javnosti pa tako i na tržištu rada. Kada se pak promatra dobna struktura nezaposlenih, pokazuju se dva očita trenda u njoj. Prvi je da udio mladih između 19-29 godina izrazito pada u periodu 1991.-2011. premda ih to i dalje čini najzastupljenijima. Drugi je da u dobnoj strukturi nezaposlenosti strelovito raste zastupljenost osoba starijih od 60 godina (prvenstveno muškaraca). Potonji se podatak može opisati kao posljedica spomenutih demografskih procesa i zakonske regulative koja obavezuje muškarce na rad do 65. godine života, dok prvi ukazuje na trend „postindustrijske nezaposlenosti“ pri čemu se misli na sklonost poslodavaca da zapošljavaju mlađe koji pristaju na fleksibilno radno vrijeme, dostupni su, manje koriste bolovanje, nemaju djecu i niz karakteristika koje u širem smislu obuhvaća izneseni pojam „postfordistički režim regulacije“. Kada je riječ o obrazovnoj strukturi nezaposlenosti primjećuje se kako ona u analiziranom periodu sve više nalikuje na obrazovnu strukturu stanovništva Hrvatske i takav njezin ustroj stoga ne čudi. Ipak fascinantan je podatak da u je zadnjih 20 godina od ukupnih nezaposlenih koji su više i visokoobrazovani dominira broj onih s najvišim stupnjem obrazovanja, tj. doktoratom, akademijom, magisterijem naspram onih za stupanj niže obrazovanih. To je indikator da visokoobrazovne institucije daju veći broj visokoobrazovanih od potrebnog pa završavaju na Zavodu. Zapravo je zabrinjavajuće da više i visokoobrazovani po prvi put pokazuju značajniji porast u udjelu nezaposlenih u periodu između 2007. i 2011. do kojeg ta brojka nije ozbiljnije varirala od perioda 1991.-1995. Možda je to odraz privatizacije visokog obrazovanja što za posljedicu daje ponudu koja nadilazi potražnju ili tzv. „Bolonjskog sustava“ koji je skratio i olakšao period studiranja, ta je pojava u literaturi poznata pod nazivom „inflacija diploma“.

zaposlenost; nezaposlenost; tržište rada; sociologija rada

nije evidentirano