Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 605819

Metoda prikupljanja podataka i pristup mjerenja kao izvori razlika u podacima o raširenosti nasilničkog ponašanja među djecom


Velki, Tena; Kuterovac Jagodić, Gordana
Metoda prikupljanja podataka i pristup mjerenja kao izvori razlika u podacima o raširenosti nasilničkog ponašanja među djecom // IV. znanstveno-stručni skup posvećen pitanjima nasilja: Nasilje i mentalno zdravlje - interdisciplinarni pristup (program i sažeci izlaganja) / Kolesarić, Vladimir ; Križanić, Valerija ; Šincek, Daniela (ur.).
Osijek: Filozofski fakultet Osijek, 2012. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Metoda prikupljanja podataka i pristup mjerenja kao izvori razlika u podacima o raširenosti nasilničkog ponašanja među djecom
(Data collection method and measurement approach as sources of differences in the data on the prevalence of peer violence)

Autori
Velki, Tena ; Kuterovac Jagodić, Gordana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
IV. znanstveno-stručni skup posvećen pitanjima nasilja: Nasilje i mentalno zdravlje - interdisciplinarni pristup (program i sažeci izlaganja) / Kolesarić, Vladimir ; Križanić, Valerija ; Šincek, Daniela - Osijek : Filozofski fakultet Osijek, 2012

ISBN
978-953-314-054-4

Skup
IV. znanstveno-stručni skup posvećen pitanjima nasilja: Nasilje i mentalno zdravlje - interdisciplinarni pristup

Mjesto i datum
Hrvatska, Osijek, 29.11.-01.12.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Prevalencija; nasilničko ponašanje među djecom; ponašajni pristup; definicijski pristup; nominacija; procjena
(Prevalence; peer violence; behavioral approach; definitional approach; nomination; ratings)

Sažetak
Istraživanja prevalencije nasilničkog ponašanja među vršnjacima pokazuju veliki varijabilitet u podacima o raširenosti ove pojave, a uzrok tome može se tražiti u metodološkim razlikama u prikupljanju podataka. Metaanalitička istraživanja pokazala su da se uz primjenu definicijskog pristupa identificira veći broj nasilnika nego kod ponašajnog pristupa. U pogledu metode, istraživanja pokazuju da se podaci o najmanjoj raširenosti nasilničkog ponašanja dobivaju kada se od djece traži nominacija vršnjaka, dok je podjednaka raširenost nasilničkog ponašanja kada se kao metode koriste samoprocjene i procjene od strane vršnjaka. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati postoje li razlike u raširenosti međuvršnjačkog nasilničkog ponašanja kada se koriste različiti pristupi i različite metode prikupljanja podataka. Rad prikazuje rezultate dvaju istraživanja provedenih na uzorcima djece viših razreda osnovne škole. Prvi uzorak sastojao se od 325 učenika (50, 2 % djevojčica i 48, 3% dječaka), a drugi od 880 učenika (52% djevojčica i 48% dječaka) iz dva grada s područja Slavonije. Sudionici oba istraživanja ispunili su Upitnik o nasilju među školskom djecom (UNŠD) što je bila mjera samoprocjene na temelju ponašajnog pristupa. Učenici iz prvog uzorka dali su još procjenu učestalosti nasilničkog ponašanja vršnjaka iz razreda te samoprocjenu na temelju definicijskog pristupa. Učenici iz drugog uzorka nominirali su vršnjake iz razreda te su izvršili samonominacije na temelju definicijskog pristupa. Rezultati su potvrdili da se upotrebom definicijskog pristupa u procjeni međuvršnjačkog nasilja identificira veći broj počinitelja nasilja (oko 58%). Samoprocjena na temelju ponašajnog pristupa te nominacije vršnjaka na temelju definicijskog pristupa pokazali su podjednaku prevalenciju nasilničkog ponašanja (oko 18%) dok je nešto veća prevalencija dobivena kod samonominacija (35, 3%). Za sve mjere, osim samonominacija, utvrđene su spolne razlike u smislu da dječaci čine značajno više međuvršnjačkog nasilja. Rezultati istraživanja pokazuju kako je pri ispitivanju raširenosti međuvršnjačkog nasilja nužno uzeti u obzir kako su podaci o prevalenciji međuvršnjačkog nasilja prikupljeni.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Osijek,
Filozofski fakultet, Zagreb,
Fakultet za odgojne i obrazovane znanosti, Osijek