engleski

National vision on Water for food and Rural Development, Compiled by the Croatian National Committee of ICID

Sažetak o hrani i seoskom razvitku u Hrvatskoj, najlakše se može prikazati koristeći dio riječi predsjednika Vlade Hrvatske, izgovorene na World Food Summitu, u Rimu, 1996. godine. Hrvatska pripada skupini novijih članica svjetske zajednice, ali je zemlja s bogatim iskustvom i tradicijom u razvoju poljoprivrede, kako u znanstveno-istraživačkom radu i obrazovanju, tako i u praktičnoj proizvodnji hrane. Premda zaokupljena rješavanjem teških posljedica agresije i rata, ali i brojnim problemima prijelaza s planskog na tržišno gospodarstvo, osobita pozornost hrvatske Vlade usmjerena je sigurnosti prehrane cjelokupnog pučanstva, te opskrbljenosti tržišta dovoljnim količinama kvalitetnih proizvoda. Stoga je Republika Hrvatska spremna prihvatiti svaku zamisao o održavanju Sastanka na vrhu posvećenog sigurnosti prehrane i dat će svoj doprinos njegovoj pripremi. Kao odgovorna članica međunarodne zajednice, Republika Hrvatska je zabrinuta zbog sporosti rješavanja globalnih problema iz područja sigurnosti prehrane i odlučno će ustrajati u njihovu rješavanju na svim razinama. Ozbiljnost situacije pokazuje činjenica da je permanentno smanjivanje obradivih površina već postalo globalni trend, a očekivano povećanje stanovništva na Zemlji zahtijeva udvostručenje proizvodnje hrane do 2025. godine. Imajući ovo u vidu, sigurni smo da se dovoljne količine kvalitetne hrane mogu osigurati jedino povećanjem proizvodnje po jedinici površine. Istodobno, to povećanje mora se postići primjenom ekološki uravnotežene tehnologije kako bi se očuvali prirodni potencijali, te u okružju “zdrave konkurencije” i socijalne pravde, kako bi se osigurala pristupačnost hrane svima kojima je potrebna. Ključna uloga u ostvarenju ovih visokih ciljeva pripast će znanstveno-istraživačkom i obrazovnom radu u poljoprivredi i srodnim područjima, ali i razvitkom demokracije u svim segmentima društvenog života. Nalazeći se na svom povijesnom i razvojnom raskrižju, izglede za poslijeratni oporavak i gospodarski razvitak, Hrvatska vidi ponajprije u razvoju turizma i poljoprivrede. Glavni razlozi takvoj orjentaciji su naše jedinstvene prirodne i kulturne vrijednosti, neoštećen okoliš, raspoloživi prirodni resursi, te komplementarnost ovih gospodarskih grana. U proteklih pet godina Hrvatska se uz restrukturiranje i razvoj gospodarstva, morala suočiti i s teškim posljedicama ratne agresije. Ovdje na prvom mjestu treba spomenuti zbrinjavanje izbjeglica i prognanika, čiji je broj varirao od 380.000 do 670.000, što znači da na svakih 7-10 stanovnika dolazi jedan prognanik ili izbjeglica. Još uvijek poseban problem predstavlja stvaranje uvjeta za povratak prognanika. U obnovi gospodarskog i svekolikog života na oslobođenim područjima, brojni povratnici vide izglede i u ekološki orjentiranoj poljoprivredi. Potpora svjetskih krugova omogućila bi trajnu orjentaciju tih područja na ekološki najprihvatljiviji put i afirmaciju ruralnog razvitka, koji je duboko u tradiciji hrvatskog naroda. Usprkos teškoćama Hrvatska raspolaže dostatnim proizvodnim kapacitetima za proizvodnju i preradu strateških poljoprivrednih proizvoda, te pripada krugu zemalja koje pokrivaju svoje potrebe u hrani. Premda je trenutačno povećan uvoz jeftine hrane iz zemalja s visoko subvenciranom poljoprivredom, dugoročno gledano Hrvatska će uvoziti samo proizvde za čiju proizvodnju nema uvjeta, dok će značajne viškove svoje proizvodnje izvoziti. Uz to, odgovorno preuzima i dosljedno će izvršiti svoj dio obveza koje proizlaze iz Rimske deklaracije o sigurnosti prehrane u svijetu (Rome Declaration on World Security) i Plana akcije (Plan of Action), te istodobno daje bezrezervnu potporu ovim značajnim dokumentima.

drainage; irrigation; water-rigim; agricultural; food; development; water

nije evidentirano