hrvatski

Analiza međuovisnosti siromaštva i ekonomskog rasta

Priroda ekonomskog rasta i siromaštva u središtu je istraživanja od pojave prvih ekonomskih filozofa u staroj Grčkoj, Indiji, Rimu, Egiptu, Babilonu. Razlog tomu leži u činjenici da su upravo ostvarivanje visokih stopa ekonomskog rasta te osiguranje dostojanstvene razine životnog standarda osnovni ciljevi makroekonomskih politika svake zemlje. Od pojave prvih velikih civilizacija, osiguranje pravičnosti i dostojanstvenog života građana nametnuli su se kao temeljni ciljevi država neovisno o njihovom ustroju. Upravo u povijesnom argumentu leže dokazi koji su doveli do ovog istraživanja u nastojanjima da se da odgovor na vječno pitanje: zašto su antičke civilizacije bile povijesno, kulturno i vojno suvremena društva a ekonomski nerazvijena? Je li razlog nultim stopama ekonomskog rasta, ostvarivanima u tome vremenu, taj što je glavnina ostvarenih prihoda odlazila na zadovoljavanje potreba ciljnih skupina i time siromašne slojeve ljudi (kućanstva na granici preživljavanja) ostavila na samim društvenim marginama? Naime, razlike u razvoju zemalja nisu se pojavile preko noći. One su zapravo rezultat povijesnih procesa koje vuku svoje korijene još iz kolonijalnog doba. Ova spoznaja dovodi nas do pitanja ; koliko je regija naraslo u ekonomskom smislu od svoje neovisnosti ; oslobađanja od kolonijalizma? Koliko je primjerice Latinska Amerika, Afrika, zaostajala za naprednim ekonomijama u 19 st.? Da li se jaz širio konstantno tijekom vremena? Mogu li se tradicionalna niskoproduktivna društva koja sama sebe izdržavaju transformirati u moderne visokoproduktivne zemlje s visokim prihodom? Trebaju li se države usmjeriti k ostvarivanju visokih stopa ekonomskog rasta ili smanjivanju siromaštva? Isključuje li jedan cilj drugi ili ne? Kako pospješiti rast i reducirati siromaštvo u isto vrijeme? Dali zemlje u razvoju i razvijene zemlje konvergiraju u razvoju? U pokušaju razumijevanja naslovne tematike, bitno je naglasiti da nema jednoznačnih odgovora na pitanje u kojoj mjeri gospodarski rast utječe na siromaštvo, s obzirom da je elastičnost različita u različitim zemljama, te da inicijalna nejednakost svake zemlje utječe na kretanje rasta. Danas, bez fundamentalnih promjena ekonomske i socijalne strukture (duha zdravorazumske odgovornosti, morala, intelektualne istine, demokratskog ideala), politika usmjerena prema siromašnima vodit će prema socijalnoj nepravdi.

siromaštvo; mjerenje siromaštva; politike za reduciranje siromaštva; ekonomski rast

nije evidentirano