Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 604115

Maloprodaja u Republici Hrvatskoj, 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje


Segetlija, Zdenko
Maloprodaja u Republici Hrvatskoj, 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2012 (monografija)


Naslov
Maloprodaja u Republici Hrvatskoj, 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje
(Retailing in the Republic of Croatia)

Autori
Segetlija, Zdenko

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku

Grad
Osijek

Godina
2012

Stranica
296

ISBN
978-953-253-111-4

Ključne riječi
Maloprodaja; maloprodajni oblik; prodavaonica; metodika istraživanja; Republika Hrvatska
(Retail trade; retail format; retail operating unit; shop; methodology of researching; Republic of Croatia)

Sažetak
Ovaj se rad bavi analizom razvoja maloprodajnih oblika u Republici Hrvatskoj. U njemu se analiziraju povijesna motrišta toga razvoja, ali se daje i analiza istraživačkih metoda i koncepata. U novom se društvenom i gospodarskom sustavu maloprodaja sagledava u njezinoj povezanosti u lancu stvaranja vrijednosti u gospodarstvu. Maloprodaja u Republici Hrvatskoj uspoređuje se s maloprodajom izabranih europskih tranzicijskih i gospodarski i tržišno razvijenih zemalja. Osim toga, analiziraju se i regionalni aspekti razvoja maloprodaje (hrvatske županije) i nalaze određene međuovisnosti između razvoja maloprodaje i ukupnog društveno–gospodarskog razvoja. U radu se navodi originalna autorova definicija trgovine, u kojoj on u obzir uzima i nove funkcije trgovine u uvjetima izobilja i razvijenoga marketinga. Nadalje, originalno se interpretira dostupan statistički materijal i, osobito za duža razdoblja, pokušavaju otkriti određene zakonitosti u razvoju maloprodaje. Maloprodaja se predstavlja putem njezinih oblika: maloprodajnoga poduzeća, maloprodajnog “pogona”, maloprodajne poslovne jedinice, maloprodajne usluge i grupe proizvoda, odnosno pojedinih artikala u maloprodaji. Posebno se definira prodavaonica kao maloprodajna poslovna jedinica i njezini pojedini “tipovi”, a potom se razvrstava i maloprodajna struktura. Obradom metodike istraživanja razvoja maloprodajnih oblika pokazane su mogućnosti analize: (a) njihova povijesnoga razvoja, (b) njihova značenja u gospodarskom sustavu, (c) njihove razine razvijenosti (u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu) i (d)njihovih učinaka u gospodarskom sustavu. Osim toga pokazane su mogućnosti analize maloprodajne strukture (statička analiza) i analize rasta i razvoja maloprodaje (dinamička analiza). Povijesni razvoj maloprodajnih oblika u Republici Hrvatskoj analizira se prema razdobljima: (a) antičko vrijeme, (b) srednji vijek, (c) razdoblje između dva svjetska rata, (d) razdoblje socijalizma, (e) razdoblje novih društvenih i gospodarskih uvjeta. Prva je robna kuća nastala u Zagrebu između 1912. i 1914. godine, a i prve potrošačke zadruge nastale su u vremenu dok je Hrvatska bila u sastavu Austro–Ugarske. Nepovoljni gospodarski uvjeti u vremenu između dva svjetska rata onemogućili su brži razvoj maloprodajnih oblika, ali je ipak nastalo još nekoliko robnih kuća i krupnijih i modernijih prodavaonica. Samoposluživanje je u Hrvatskoj započelo koncem 1956. godine, a 1963. godine započela je s radom i prva putujuća samoposlužna auto–prodavaonica. Ti suvremeni oblici prodavaonica, zajedno s robnim kućama, razvijali su se u uvjetima društvenoga vlasništva i nedostatnog utjecaja tržišta i konkurencije na oblikovanje prodavaonica. Zbog toga se u vremenu socijalizma pokazala nedovoljna uspješnost u poslovanju robnih kuća i samoposlužnih prodavaonica. Ipak, maloprodajna se struktura u vremenu socijalizma razvila u smislu povećanja dimenzija prodavaonica, tj. na temelju izgradnje velikopovršinskih prodavaonica. Međutim, nisu se razvijali dovoljno kvalitetni oblici maloprodajnih poduzeća, odnosno organizacija. Tako se npr. sustav podružnica (“filijalizam”) nije zadovoljavajuće razvio. Nastajala su najprije “svaštarska” trgovinska poduzeća na područjima općina (koje su se “zatvarale”), a kasnije konglomeratske “općinske reprodukcijske cjeline”. Dinamika rasta i razvoja maloprodajnih oblika u Hrvatskoj bila je ograničena i općegospodarskim prilikama, jer su se poremećaji u gospodarstvu pokazali već sredinom sedamdesetih godina, a od 1980. godine započinje stagnantno razdoblje, koje je potrajalo sve do ratnih prilika u 1991. godini. Zbog toga su robne kuće završile svoju fazu zrelosti 1976. godine, a samoposlužne prodavaonice 1977. godine. S obzirom na “neprirodno” smanjenje broja prodavaonica dolaskom socijalizma (od 1945. pa nadalje), njihov je porast (kao i porast gospodarskih subjekata koji se bave maloprodajom) bio neizbježan kada je dopuštena privatna inicijativa (nakon 1987. godine). Zbog toga se tek sada može očekivati pojava procesa smanjivanja broja prodavaonica. U novim društvenim i gospodarskim uvjetima u Republici Hrvatskoj (nakon 1992. godine) može se udio broja veletrgovinskih poduzeća od 24, 5% u ukupnom broju poduzeća u nefinancijskoj poslovnoj ekonomiji (2005.) ocijeniti previsokim u usporedbi sa zemljama Europske Unije. Udio maloprodajnih poduzeća od 11, 8% u ukupnom broju poduzeća u nefinancijskoj poslovnoj ekonomiji (2005.) može se ocijeniti znatno primjerenijim razini društvene i gospodarske razvijenosti Republike Hrvatske. No, broj maloprodajnih poduzeća na 10.000 stanovnika u Republici Hrvatskoj (57) još uvijek je niži od istoga pokazatelja za zemlje Europske Unije. Kao što se za razinu razvijenosti maloprodaje u kvantitativnom smislu u Republici Hrvatskoj danas može reći da nije primjerena razini ukupne društveno–gospodarske razvijenosti (ona premašuje tu razinu i zbog neadekvatno visoke potrošnje), može se i razvijenost maloprodaje u Republici Hrvatskoj u kvalitativnom smislu negativno ocijeniti. U njezinoj je strukturi broja prodavaonica još uvijek cca 30% malih prodavaonica, a multikanalna maloprodaja slabije je razvijena i u odnosu na neke tranzicijske europske zemlje. Nadalje, premalen je broj velikih maloprodajnih poduzeća (pet vodećih maloprodajnih lanaca ostvaruje tek oko 37% od ukupnoga maloprodajnog prometa u Republici Hrvatskoj). Proizvođači koji su ranije u svojim sastavima imali i specijaliziranu maloprodaju za svoje proizvode nisu uspjeli nadoknaditi izgubljene tržišne udjele (npr. jačanjem vlastitih marki), tako da se smanjio broj prodavaonica u sastavima netrgovinskih organizacija. Kao i u cijeloj Republici Hrvatskoj, maloprodaja se i po županijama razvijala vremenski neravnomjerno, a i njezini učinci nisu svuda u skladu s razinom njezine razvijenosti. No, postoje određeni izgledi boljeg regionalnog razvoja i povezivanja toga razvoja s razvojem novih maloprodajnih oblika. U svakom slučaju, kvalitetniji razvoj maloprodaje u Republici Hrvatskoj mogao bi se postići tek u uvjetima boljega reguliranja gospodarskog sustava, pozitivnih utjecaja međunarodnoga okružja i bržega razvoja domaće proizvodnje robe i usluga.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

Napomena
3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
010-0000000-3353 - Maloprodaja u vrijednosnom lancu hrane (Zdenko Segetlija, )

Ustanove
Ekonomski fakultet, Osijek

Autor s matičnim brojem:
Zdenko Segetlija, (101761)