Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 604042

Apignomonia erythrostoma PERS. - sporadičan, ali ozbiljan patogen višnje maraske na području Dalmacije


Ražov, Josip; Vončina, Darko; Sever Zdravka; Ivić, Dario
Apignomonia erythrostoma PERS. - sporadičan, ali ozbiljan patogen višnje maraske na području Dalmacije // Zbornik sažetaka 7. znanstveno stručno savjetovanje hrvatskih voćara / Čuljat, Vanda (ur.).
Pustara Višnjica, Hrvatska, 2012. str. 119-119 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)


Naslov
Apignomonia erythrostoma PERS. - sporadičan, ali ozbiljan patogen višnje maraske na području Dalmacije
(Apiognomonia erythrostoma PERS. - occasional, but serious sour cherry Marasca disease in Dalmatia)

Autori
Ražov, Josip ; Vončina, Darko ; Sever Zdravka ; Ivić, Dario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik sažetaka 7. znanstveno stručno savjetovanje hrvatskih voćara / Čuljat, Vanda - , 2012, 119-119

Skup
7. znanstveno stručno savjetovanje hrvatskih voćara

Mjesto i datum
Pustara Višnjica, Hrvatska, 2-3.3.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Maraska; Apyognomonia erythrostoma; biologija; epidemiologija; kontrola
(Marasca; Apyognomonia erythrostoma; biology; epydemiology; control)

Sažetak
Višnja Maraska (Prunus cerasus var. Marasca) voćna je vrsta karakteristična za područje Ravnih kotara, dok je areal uzgoja od Zadra do Makarske gdje postiže izvanredne karakteristike ploda. Međutim, mnogi postojeći nasadi se vode zastarjelim metodama te je proizvodnju neophodno podići na višu razinu u smislu agrotehnike, mehanizacije te znanja voćara o bolestima koje se u posljednje vrijeme pojavljuju u većoj mjeri. Na području Ravnih kotara (lokacije Prkos, Tinj, Vlačine) i na području Šestanovac – Cista Provo tijekom lipnja i srpnja 2011. godine primijećen je značajan broj stabala višnje Maraske sa promjenama na mladim listovima u obliku nekroza i žućenja te kasnije širenje nekrotiziranih površina popraćeno uvijanjem rubova listova prema licu. Na većem broju stabala došlo je do sušenja listova koji su ostali visjeti na zaraženim biljkama i tijekom zime. Nakon stavljanja zaraženih listova na vlagu na naličju su se pojavili piknidi, a pregledom konidija pod mikroskopom utvrđeno je da se radi o gljivi Apiognomonia erythrostoma Pers., uzročniku uvijanja i sušenja lišća trešnje i višnje. Gljiva prezimljuje u obliku peritecija, a obično od početka travnja do kraja svibnja oslobađaju se askospore koje vrše primarne infekcije. Prema podacima iz literature i inozemnim iskustvima, kontrola bolesti provodi se prskanjima u slijedećim rokovima: otvaranje pupova, nakon cvatnje i berbe te u jesen prije većih kiša. Dobro ili zadovoljavajuće djelovanje na ovu bolest pokazuju fungicidi na bazi bakra, dodina, tebukonazola, bitertanola i prokloraza, koji su registrirani za uporabu na višnji u Hrvatskoj. U ekološkoj proizvodnji preporuča se sakupljanje i uništavanje zaraženog lišća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA