Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Apignomonia erythrostoma PERS. - sporadičan, ali ozbiljan patogen višnje maraske na području Dalmacije (CROSBI ID 592141)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Ražov, Josip ; Vončina, Darko ; Sever Zdravka ; Ivić, Dario Apignomonia erythrostoma PERS. - sporadičan, ali ozbiljan patogen višnje maraske na području Dalmacije // Zbornik sažetaka 7. znanstveno stručno savjetovanje hrvatskih voćara / Čuljat, Vanda (ur.). 2012. str. 119-119

Podaci o odgovornosti

Ražov, Josip ; Vončina, Darko ; Sever Zdravka ; Ivić, Dario

hrvatski

Apignomonia erythrostoma PERS. - sporadičan, ali ozbiljan patogen višnje maraske na području Dalmacije

Višnja Maraska (Prunus cerasus var. Marasca) voćna je vrsta karakteristična za područje Ravnih kotara, dok je areal uzgoja od Zadra do Makarske gdje postiže izvanredne karakteristike ploda. Međutim, mnogi postojeći nasadi se vode zastarjelim metodama te je proizvodnju neophodno podići na višu razinu u smislu agrotehnike, mehanizacije te znanja voćara o bolestima koje se u posljednje vrijeme pojavljuju u većoj mjeri. Na području Ravnih kotara (lokacije Prkos, Tinj, Vlačine) i na području Šestanovac – Cista Provo tijekom lipnja i srpnja 2011. godine primijećen je značajan broj stabala višnje Maraske sa promjenama na mladim listovima u obliku nekroza i žućenja te kasnije širenje nekrotiziranih površina popraćeno uvijanjem rubova listova prema licu. Na većem broju stabala došlo je do sušenja listova koji su ostali visjeti na zaraženim biljkama i tijekom zime. Nakon stavljanja zaraženih listova na vlagu na naličju su se pojavili piknidi, a pregledom konidija pod mikroskopom utvrđeno je da se radi o gljivi Apiognomonia erythrostoma Pers., uzročniku uvijanja i sušenja lišća trešnje i višnje. Gljiva prezimljuje u obliku peritecija, a obično od početka travnja do kraja svibnja oslobađaju se askospore koje vrše primarne infekcije. Prema podacima iz literature i inozemnim iskustvima, kontrola bolesti provodi se prskanjima u slijedećim rokovima: otvaranje pupova, nakon cvatnje i berbe te u jesen prije većih kiša. Dobro ili zadovoljavajuće djelovanje na ovu bolest pokazuju fungicidi na bazi bakra, dodina, tebukonazola, bitertanola i prokloraza, koji su registrirani za uporabu na višnji u Hrvatskoj. U ekološkoj proizvodnji preporuča se sakupljanje i uništavanje zaraženog lišća.

Maraska; Apyognomonia erythrostoma; biologija; epidemiologija; kontrola

nije evidentirano

engleski

Apiognomonia erythrostoma PERS. - occasional, but serious sour cherry Marasca disease in Dalmatia

nije evidentirano

Marasca; Apyognomonia erythrostoma; biology; epydemiology; control

nije evidentirano

Podaci o prilogu

119-119.

2012.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik sažetaka 7. znanstveno stručno savjetovanje hrvatskih voćara

Čuljat, Vanda

Podaci o skupu

7. znanstveno stručno savjetovanje hrvatskih voćara

predavanje

02.03.2012-03.03.2012

Pustara Višnjica, Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)