hrvatski

Stanje i perspektiva uzgoja višnje maraske u Republici Hrvatskoj

Voćarska proizvodnja zauzima značajno mjesto u poljoprivrednoj proizvodnji u Republici Hrvatskoj. Među zastupljenim voćnim vrstama svojim svojstvima ističe se višnja Maraska (Prunus cerasus var. Marasca). Višnja Maraska se prvi put spominje u Zadru 1399. godine o čemu postoji pisani trag, iako je na tom području prisutna i ranije. U Ravnim kotarima se najviše i raširio uzgoj višnje Maraske gdje se ona danas smatra i autohtonom vrstom. Areal uzgoja gdje višnja Maraska postiže optimalna svojstva ploda je od Zadra do Makarske. Prema dostupnim podacima, sedamdesetih godina prošlog stoljeća broj stabala višnje Maraske bio je preko 1.000.000 stabala kada je zabilježena i rekordna proizvodnja od 12.150 tona. Trenutno je na području Zadarske, Šibensko Kninske i Splitsko Dalmatinske županije zasađeno između 500 i 600 ha pod višnjom Maraskom, odnosno između 250.000 i 300.000 stabala od čega najviše otpada na Zadarsku županiju, oko 450 ha odnsno oko 230.000 stabala. Ukupna proizvodnja u Republici Hrvatskoj je trenutno nešto preko 1.000 tona, od čega najveći dio otpada na Zadarsku županiju. Tehnologija uzgoja je zastarjela a razina znanja manjih privatnih proizvođača je u nekim sferama agro i pomotehnike vrlo niska. Neophodno je modernizirati uzgoj što se osobito odnosi na berbu na koju otpada velik dio troška uzgoja. Potrebno je intenzivirati znanstveno istraživački rad i istražiti nove klonove vrijednih svojstava te unaprijediti rasadničarsku proizvodnju. Procjena je da prehrambena industrija u ovom trenutku zajedno sa izvozom i trgovinom na malo može podnijeti između 6.000 i 10.000 t ploda za što bi trebalo podići novih c. 200 ha.

Višnja Maraska; Zadarska županija; Broj stabala

nije evidentirano